22.5 C
Neum
Petak, 14 lipnja, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiZahvaljujući maginjama koje uspijevaju i u Hercegovini medo iz Orahova Dola izgleda...

Zahvaljujući maginjama koje uspijevaju i u Hercegovini medo iz Orahova Dola izgleda kao grizli

Stabljiku, zapravo oveći grm, našli smo na padinama Ilijina brda, između Zavale i Orahova Dola, gore visoke 982 metra iznad mora.

Nedavno su u Večernjaku objavili defile divljih životinja nedaleko od Orahova Dola, nadomak moru, u općini Ravno. “Pregledavajući fotografije, uočili smo da je južnohercegovačko-dubrovački medo ugojen kao grizli”, piše Večernji list BiH.

-Oglas-

Oveći grm

Od Marija Krečaka Tigra, ravanjskog lovočuvara, dobili smo tumačenje kako su “maginje rodile pa se medo gosti u obilju tih plodova”. Kako smo na internetskoj stranici o toj biljci poznatoj po nazivima obična planika, jagodnjak, prpak… pročitali same hvalospjeve, dali smo se u potragu za biljkom koja južnohercegovačkog medu pretvara u grizlija. Stabljiku, zapravo oveći grm, našli smo na padinama Ilijina brda, između Zavale i Orahova Dola, gore visoke 982 metra iznad mora.

Planika, čije plodove zovu maginjama, uistinu je lijepa i dekorativna biljka. Zanimljivo, plodovi postupno zriju pa smo na stabljici zatekli zelenkaste, žute i žarkocrvene plodove. Probali smo jesti, crveni plodovi nalik na jagode su ukusni. No, oko stabla, da ne bismo došli u sukob interesa s južnohercegovačkim grizlijem, nismo se dugo zadržali. Tek bili smo zadovoljni činjenicom da maginje ne uspijevaju samo na otocima i uskom primorskom pojasu, kako piše u literaturi, nego, eto, i u Hercegovini. Uz Ilijino, rastu i na padinama okolnih brda Božićevište (832 m nmv) i Velike Orlice (931), na kojoj su se do Domovinskog rata gnijezdili bjeloglavi supovi, sa zapadne, te Žedne glave (841), Pješivca (658) i Neprobića (968 m iznad razine mora), čiji je greben granica između BiH i RH, s istočne strane prodoline koja se spušta do mora u Slano.

Višestruke koristi

Uglavnom, južnohercegovački medo ove jeseni djelovao je kao grizli zahvaljujući maginjama od kojih se, npr., prave marmelada i džem, puni C vitamina, rakije, likeri, pročitasmo čak vino i kruh.

Plodovi planike – maginje upotrebljavaju se i u narodnoj medicini, pa se tako navodi da listovi imaju adstrigentna, dijuretička svojstva, djeluju i kao mokraćni antiseptik, pomažu kod reumatizma, a odnedavno, kažu, služe i u terapijama protiv dijabetesa, hipertenzije itd. Kako je sve to medo s padina Maglića ili Zelengore namirisao i krenuo uživati na jugu, pitanje je bez odgovora.

Piše: Dušan Musa

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije