Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota su vazmeno trodnevlje koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.
Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Vazmeno bdijenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni.
Postilo se u starini i na Veliku subotu. Toga su se dana kuhala, bojila i šarala jaja, čemu su se posebno radovala djeca.
Vazmeno bdijenje započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina.
To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato se čin bdjenja započinje na Veliku subotu kada padne noć, a mora završiti prije zore.
U našoj župnoj crkvi molilo se i bdjelo uz Isusov grob cijelu noć s petka na subotu, a tijekom subote crkva je otvorena cijeli dan za molitve i posjet Kristovu grobu.
