15.8 C
Neum
Utorak, 16 travnja, 2024
spot_img
NaslovnicaDruštvoŠto je to Tijelovo?

Što je to Tijelovo?

S obzirom na stupanj slavlja, Tijelovo je na istoj razini kao: Božić, Svi sveti i Velika Gospa – što, uz svetkovanje Uskrsa, predstavlja najviši nivo u Katoličkoj Crkvi. Slavi se u ČETVRTAK nakon nedjelje Presvetoga Trojstva. Razlog zašto je to baš četvrtak, a ne neki drugi dan, valja tražiti u činjenici da je na Veliki četvrtak Isus ustanovio euharistiju.

Slavljenjem Tijelova u središtu pozornosti vjerničkoga promišljanja je tajna svete euharistije, odnosno Tijela i Krvi Kristove. Ova se tajna uprisutnjuje na svakoj svetoj misi kada po izgovaranju riječi pretvorbe „…Ovo je Tijelo moje…“ i „…Ovo je moja krv…“ kruh i vino postaju pravo Tijelo i Krv Isusa Krista. To se događa na čudesan način pri čemu obje materije – i beskvasni kruh i prirodno (čisto) vino – zadržavaju svoje vanjske odlike, ali im se mijenja bit.

-Oglas-

Povijest nastanka svetkovine

Premda povijest nastanka ove svetkovine može djelovati banalno, ipak njezin sadržaj ostaje netaknuto uzvišen. Naime, početci slavlja Tijelova povezuju se s viđenjem koje je 1209. imala redovnica augustinijanka Julijana iz Lütticha koja se, kako je to Adolf Adam opisao u knjizi Slaviti crkvenu godinu (prijevod Tomo Knežević, VKT, Sarajevo, 2003.) ukazao svijetli mjesečev kolut s tamnim mjestom. To je onda protumačeno kao nedostatak jednoga euharistijskoga blagdana u tijeku liturgijske godine. Tako je na njezin pritisak biskup Robertiz Lütticha 1246. u svojoj biskupiji uveo takav blagdan. Povijest svjedoči da je papa Urban IV. (1261. – 1264.) posljednje godine svoga pontifikata to uzdigao na razinu cijele Crkve. Konačni poticaj svetkovanju Tijelova dali su pape Klement V. na koncilu u Vienni (1311. – 1312.) i Ivan XXII. (1316. – 1334.) u svojoj buli Transiturus.

Ne samo Tijelo nego i Krv Kristova

Hrvatski naziv Tijelovo, pa onda i Brašančevo, jest prijevod njemačkoga „Fronleichnam“. No pod ovom se stvarnošću ne misli samo na Tijelo nego i na Krv Kristovu. Stoga je novi misal donio cjelovitiji naziv: Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Ovdje valja spomenuti kako je tajnu Krvi Kristove na osobit način u blagdanskom smislu istaknuo papa Pio IX. (1846. – 1878.) kada je 1849. nakon povratka iz zatočeništva uveo blagdan Predragocjene Krvi stavivši ga na nadnevak 1. srpnja.

U svakom slučaju, iako se sadržaj svetkovine Tijelova u određenom obliku spominje i uprisutnjuje na Veliki četvrtak, jasno je da je zbog korizmenoga ozračja, a poglavito događaja Velikoga petka, vrijedno zasebnoga slavlja. Tomu na izvanredan način doprinosi Tijelovska procesija koja se u pojedinim mjestima još uvijek organizira kroz cijelo naselje, odnosno grad, a u nekim je slučajevima svedena na obilazak oko ili unutar crkve, navodi nedjelja.ba.

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije