17.5 C
Neum
Petak, 19 travnja, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiNeumRadnici iz cijele BiH traže da se nedjelja proglasi neradnom, poslodavci protiv

Radnici iz cijele BiH traže da se nedjelja proglasi neradnom, poslodavci protiv

Nedjelja iza nas bila je prva neradna za većinu trgovaca koji se od 1. srpnja moraju držati novih odredbi Zakona o trgovini i raditi svega 16 nedjelja u godini, a koje će to biti – biraju sami. Vrata većine trgovina bila su zatvorena već prve nedjelje, piše Večernji list BiH.

Zakon u Hrvatskoj ponovno je pokrenuo tu temu i u BiH. Radnici u trgovini i uslužnim djelatnostima godinama su među najslabije plaćenima, a i među rijetkima koji moraju raditi i vikendima i blagdanima. Neradna nedjelja na prostoru Federacije već je dugo želja većine radnika, a posebno onih u trgovinama, koji u tjednu odmaraju jedan ili ni jedan dan. Međutim, u posljednje vrijeme to se počelo mijenjati.

-Oglas-

Pojedini trgovci u posljednje dvije-tri godine počeli su zatvarati trgovine za blagdane, a u nekim dijelovima BiH uvodi se i neradna nedjelja. Neki od gradova i općina koji su odlučili trgovcima dati slobodnu nedjelju su Mostar, Bijeljina, Livno, Sanski Most, Zvornik, Kiseljak, Čapljina, Livno…

Zastupnik u Parlamentu FBiH Irfan Čengić za 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, najavio je da će ponovno uputiti zahtjev da se u cijelom entitetu uvede neradna nedjelja. Čengićevu ideju podržava i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, čija predsjednica Mersiha Beširović neradnu nedjelju ističe kao jedan od osnovnih zahtjeva kojima želi poboljšati položaj radnika.

-Naš prvi zahtjev je da se konačno ukinu trošarine, pa čak i PDV na određene namirnice. Drugo, želimo izaći na izbore i kazniti one koji ne rade u našem interesu. Također, naš treći zahtjev, koji je specifičan za ovaj sektor, jest slobodni praznici i neradna nedjelja – rekla je tada Beširović.

Za uvođenje neradne nedjelje za trgovine u RS-u godinama se zalažu sami radnici, i to najviše jer, svjedoče, poslodavci ne poštuju njihovo zakonom zajamčeno pravo na 40-satni radni tjedan, niti se rad nedjeljom plaća više. U RS-u je inicijativu za zabranu rada nedjeljom još krajem 2018. pokrenuo Sindikat trgovine, turizma i ugostiteljstva RS-a.

Prije ove inicijative Sindikat je radio anketu među trgovcima, sindikalcima i radnicima i ona je pokazala da čak 95% ispitanika smatra da nedjeljom trgovine trebaju biti zatvorene. Ova inicijativa usvojena je u pojedinim lokalnim zajednicama poput Bijeljine, Mrkonjić Grada te u nekim drugim manjim općinama.

Neka druga mjesta poput Gradiške, Laktaša, Doboja, Prijedora, Sokoca prihvatila su praksu rada nedjeljom do 13 sati. Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a Saša Trivić smatra da je potrebno prepustiti tržištu da odredi koji će dan u tjednu biti neradni za koje poslove te da se lokalne i republičke vlasti ne trebaju miješati u to.

– S jedne strane, svako smanjenje radnog vremena podrazumijeva i smanjenje broja radnika, ali s obzirom na nedostatak radnika, možda to na kraju ispadne kako treba. S druge strane, nije dobro izbaciti bilo koga iz radnog procesa te nekome zabraniti rad, a nekom dopustiti – rekao je Trivić za Srnu.

Smatra da je bolje rješenje da radnici koji rade nedjeljom budu bolje plaćeni za taj rad. Ipak, Sindikat trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS-a krenuo je opet s aktivnostima koje za cilj imaju zabranu rada nedjeljom. Potvrdio je to u travnju predsjednik Sindikata Goran Savanović.

– Neradna nedjelja – četvrta je godina kako smo krenuli u tu inicijativu, a rezultat je polovičan. Hrvatska je treći put donijela odluku da je nedjelja neradni dan. Vidjet ćemo kako će se to ispoštovati. U Crnoj Gori se poštuje. I u Srbiji se priča o neradnoj nedjelji, ali to teško ide. I kod nas je tako, a zbog pritiska trgovačkih lobija koji su se uvukli pod kožu političkim strankama i ne dopuštaju da se nedjelja proglasi neradnim danom. Mi nismo odustali – kazao je.

Savanović je ranije za Buku vezano uz reguliranje rada nedjeljom rekao da je Sindikat otvoren za dvije opcije – ako ne bude moguća stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može raditi na najviše 16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Kao primjer navodi Sloveniju gdje je, ako je riječ o 17 radnih nedjelja, rad plaćen 250 posto, a ako se radi 18-19 nedjelja godišnje, onda su one plaćene 500 posto – kazao je Savanović.

Ako ne bude moguća stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može raditi na najviše 16-17 godišnje.

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije