Narodna osnovna škola Gradac otvorena je za vrijeme austro-ugarske vlasti i to u školskoj godini 1906./1907. Moguće da je škola počela s radom 1905. godine o čemu svjedoči i prvi učitelj u Gradcu Teodor Tošo Šenica.
Kratak opis škole:
„Škola je osnovana u privatnoj kući na kat, u bivšoj „financijalnoj vojarni“ uređenj za školu. Ona je bila vlasništvo veletrgovca iz Stoca Ivana Vukasovića, podrijetlom iz Gradca. Jedna je učionica bila u prizemlju, druga na katu i do nje se dolazilo drvenim stepenicama. Školska soba je vrlo lijepa, prostrana, zračna i vidna na prvom katu. Škola je imala školski vrt koji je također bio vlasništvi gazde Vukasovića. Školski je zdenac velik, a iznad njega bila je loza na odrini. Na zdencu su bili kabao i dvije čaše. Nitko od djece nije smio prići zdencu.“
Učitelji su živjeli nedaleko od radnog mjesta, najčešće u istoj zgradi ili nedaleko od škole. Takva je situacija bila i u Gradcu, učitelji su živjeli nedaleko od škole, iznad trgovine mješovite robe, tzv. Kuduzov dućan i gostionice.
Naziv sela i prezimena koja su pohađala školu
Školu su od njezinog osnutka pohađali učenici iz sljedećih sela: Gradac (sa svim zaseocima): Oskrušnica, Dobrovo, Broćanac, Praovice, Zelenikovci, Prapratnica (do školske godine 1932./1933. i otvaranja škole u Hutovu), Drijen, Radetići, Žukovice, Hotanj (do školske godine 1953./1954. i otvaranja škole u Žukovicama); Dubravica, Grabovica, Moševići, Babin Do (do školske godine 1949./1950. i otvaranja škole u Moševićima).
Prezimena koja su pohađala školu u Gradcu: Babić, Begušić, Sentić, Pavlović, Kralj, Vuletić, Vukasović, Kalauz, Bajić, Kitin, Butigan, Matić, Martić, Jogunica, Džono, Putica, Obad, Katić, Lazarević, Trojić, Krmek, Daničić, Matuško, Bogoje, Stanković, Kužić, Glavinić, Bogdanović, Gustin, Martić, Konjevod, Šagarjelo, Perić, Tapalović, Bjelopera, Koncul, Noković, Raguž i Karačić.
Promjena imena škole i porijeklo učitelja/učiteljica
Škola je tijekom godina i različitih sustava mijenjala imena, tako je za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca nosila naziv „Mješovita narodna osnovna škola u Gradcu“. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije „Državna narodna škola u Gradcu“, a za vrijeme NDH „Državna mješovita pučka škola u Gradcu“.
Učitelji i učiteljice koji su predavali u školi u Gradcu bili su iz različitih krajeva i gradova. Tako je zapisano da je prvi učitej Teodor Šenica bio iz Slavonije, Anka Perković iz Sarajeva, Danilo Mitrović iz Crne Gore. Zanimljivo je istaknuti da je Mitrović ukinuo dan sjećanja na Zrinske i Frankopane te na taj dan proglasio radni dan u školi.
Godine 1933. školu je pohađalo 86 učenika u četiri razreda, a 1936. godine 67 učenika. Školske godine 1953./1954. školu je pohađalo 120 učenika.
Vjeronauk
Vjeronauk se u školi redovno održavao, ali dolaskom Jugoslavije nakon 1945. godine, vjeronauk u školi postaje nepoželjan te se uglavnom održavao u kapelicama ili privatnim kućama. Jedan od istaknutih župnika gradačke župe tih godina bio je Mitar Papac koji je poginuo u željezničkoj nesreći kod Vinkovaca 29. travnja 1951. godine te je tu i sahranjen. Njegovin posmrtni ostatci preveženi su 15. ožujka 1967. godine u Gradac.
Osim njega, valja spomenuti i don Đuru Kulaša iz Crnića koji je došao 1948. godine u Gradac, u ne baš laka vremena za svećenika. Ljudi ga se sjećaju po požrtvovnom radu u gradačkoj župi, ali i po putovanjima na svom konju Sokolu ako bi negdje bio loš put.
Školske godine 1960./1961. osniva se središnja Osnovna škola „Hutovo“, a sve dotadašnje četverogodišnje škole postaju njezina područna odjeljenja. Prilikom raspodjele učitelja po školama valja spomenuti Anđelka Raguža iz Višića koji je sa 17 i pol godina bio najmlađi učitelj. Anđelko je prihvatio radno mjesto učitelja u školi Moševići u Babinu Dolu jer je tu imao rodbine.
Reorganizacija i izgradnja današnje zgrade
Reorganizacijom u ustoju škola 1961. godine javlja se potreba za izgradnjom nove zgrade škole i to sada na privatnom zemljištu ispod ceste Neum-Hutovo. Radove na školi izvodili su domaći ljudi i to Mato Butigan tzv. Ledina i Vide Jogunica. Izgrađena je zgrada na kat s trima učionicama, zbornicom, prostorom za kuhinju, dva stana za učitelje i prostorija za liječničku ordinaciju. Škola je otvorena u školskoj godini 1963./1964. i nikada nije prestala s radom, čak ni za vrijeme Domovinskog rata.
Od izvannastavnih aktivnosti, koje su za gradačke učenike bile redovne, nužno je spomenuti Pozdrav proljeću – izlet za prvi dan proljeća koji se provodio u prirodi. Izleti su bili česta pojava, a u školi je djelovao zbor, dramska sekcija i recitatorska sekcija, a obavezne su bile i školske priredbe. Nakon uspostave općine Neum 1978. godine učenici su predavali štafetu načelniku općine Neum.
Izvor i fotografije: S. Vukorep, Povijest osnovnog školstva u općini Neum, 2014.
