Razvoj zadrugarstva u Hercegovini
Početkom 20. stoljeća na području Hercegovine osnivaju se prve seljačke zadruge. Prva zadruga u Hercegovini osnovana je 5. kolovoza 1906. godine u Nevesinju i zvala se „Hrvatska seljačka zadruga za štednju i zajmove u Nevesinju“. Njenom osnivanju nazočila su 34 zadrugara, a u ime mjesne vlasti prisutan je bio kotarski poglavar Arthur pl. Marczell. U to doba zadruge su uglavnom osnivali obrazovani ljudi, većinom svećenici i učitelji.
Koncem 1919. godine zadruge osnivaju svoj Savez hrvatskih seljačkih zadruga u Sarajevu. Premda je u Nevesinju zadruga osnovana još 1906. prvih godina se ideja zadrugarstva sporo probijala kroz narodne mase. Tek 1908. osniva se novih pet zadruga da bi naredne 1909. godine bilo formirano još pet zadruga (među njima i one na Širokom Brijegu, Studencima i Vitini). Kako je vrijeme odmicalo seljački svijet je uočio prednost zadružnog djelovanja pa se 1910. osniva novih 13 zadruga (Čerin, Čitluk, Gradnići, Humac kod Ljubukog, Posušje, Vitez i dr.), a 1911. su evidentirane 22 nove seljačke zadruge. Na koncu je Savez 1927. godine brojio 96 zadruga sa okruglo 15.000 zadrugara pa je zadrugarstvo predstavljalo najvažniji gospodarski i kulturni čimbenik među hrvatskim seljačkim svijetom u Bosni i Hercegovini.
Osnivanje zadruge na području Neuma
Kako 7. srpnja 1920. godine prenosi tiskovina „Narodna Sloboda“- Glasilo Hrvatske pučke stranke za Hercegovinu u Neumu je skupina rodoljuba odlučiti osnovati zadrugu. Tim povodom upriličena je 28. lipnja 1920. godine osnivačka skupština na kojoj je nazočnim poljoprivrednicima rastumačen program i pravila „Hrvatske seljačke zadruge u Neumu kod mora“. Svi prisutni zadrugari oduševljeno su pristupili u zadrugu te su izabrali upravljačke odbore. Za predsjednika zadruge izabran je Mato Buconjić, a za njegovog zamjenika Mato Batinović dok su za članove odbora imenovani su: Pero Kristić, Paško Bačić i Nikola Leženić. Nadzorni odbor bio je u sastavu: Nikola Bačić, Vide Buconjić, Mato Krešić, Šćepo Batinović i Nikola Lovrić dok je za prvog poslovođu izabran Stanko Savić.
