Toplotni val 2003. godine izazvao je više od 70.000 smrtnih slučajeva širom Europe, većinom u Francuskoj, i naveo mnoge zemlje da primjene mjere kao što su sistemi ranog upozorenja, tražeći od ljudi da provjeravaju druge.
Ovaj i srodni akcijski planovi možda su ublažili neke od utjecaja toplotnih valova 2022. godine, ali je broj smrtnih slučajeva i dalje bio “veći od očekivanog”, rekla je Chloe Brimicombe, istraživačica toplotnih valova na Sveučilištu u Gracu u Austriji.
– Smatram ovo najupečatljivijim toplotnim valom od 2003. – rekla je ona za Reuters.
Budući da vlasti većinu smrtnih slučajeva ne pripisuju direktno vrućini, statističari koriste formulu viška da daju procjenu, gledajući koliko je više ljudi umrlo u datom razdoblju nego što bi se očekivalo u usporedbi s povijesnom bazom. Toplota može ubiti izazivanjem toplotnog udara, koji oštećuje mozak, bubrege i druge organe, ali može izazvati i druga stanja kao što su srčani udar ili problemi s disanjem.
Svjetska meteorološka organizacija priopćila je ovog mjeseca da se Europa zagrijala više nego dvostruko više od ostatka svijeta u protekla tri desetljeća, dok je Služba za klimatske promjene Copernicus priopćila da je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno.
Večernji list
