Ideja vjetroorgulja je proizašla od građevinskog inženjera Željka Škorića, koji se dosjetio da bi vjetar koji neprestano puše na brdu Trovru iznad Rogotina mogao i zasvirati, prenosi Metkovic.net.
Od ideje do realizacije projekta prošlo je desetak godina. Škorić je izradio idejno rješenje za orgulje,a ono se svidjelo poznatom graditelju orgulja Antunu Škrablu koji je izradio orgulje za preko 300 crkava u Hrvatskoj.
Financiranje je preuzela Dubrovačko-neretvanska županija koja je projekt uvrstila u širi projekt “Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve”, za koji je dobila sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Županija je prijavila projekt, a partneri su jedinice lokalne samouprave Grad Ploče i Grad Metković. Stručni partner je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je ukupnu pripremu projekta i prijavu provela Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.
Projekt iznosi oko tri milijuna kuna. U to spadaju kamene orgulje i uređenje cijelog prostora: popločavanje staze kamenim pločama, postavljanje kamenih i drvenih klupica u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje infokarte, izradu platoa od kamenog suhozida, izgradnju promatračnice s panoramskim dvogledom i izgradnja edukativnog ekovrta s hortikulturno uređenim sadržajem.
Nalaze se gotovo na samom vrhu, na 114 metara nadmorske visine.
Gradilo ih se od siječnja 2020. godine.
Orgulje imaju tri kraka. Jedne su okrenute prema Pločama i pogonit će ih maestral, druge su prema Neretvi i pogonit će ih jugo, a treće su okrenute ka Rogotinu i pogonit će ih bura.
Svirala u orguljama podesio je jedan od najboljih svjetskih orguljaša, a orgulje je izgradio slovenski graditelj orgulja Antun Škrabl.
Na orguljama su zatvorena svirala i kombinaciju tonova sa sedam svirala radi dobivanja ugodne harmonije. Svake orgulje imaju četiri izlaza za zvuk i ugrađene regulatore.
Prva svirala za orgulje izradilo je Kvaternik orguljarstvo iz Koprivnice. Sviralo se sastoji od tube, redukcije, rezonantne cijevi i labija, a koliko je duga rezonantna cijev, takav će biti tonalitet. Svirala su od inoksa 316 koji se koristi u morskim krajevima jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa. Ukupno je 21 sviralo na ovim vjetroorguljama.
Da bi se uhvatilo najjače udare vjetra, Državni hidrometeorološki zavod ispitao je ruže vjetrova temeljem čega su graditelji pozicionirali orgulje. Da bi orgulje svirale, potrebno je najmanje 20 km na sat vjetra ili 2,7 metara u sekundi, što je donja granica na koju će orgulje reagirati.
Vjetroorgulje ili samo orgulje, kako ih mještani ovog neretvanskog mjesta zovu, jedinstvene su u svijetu. Ne postoje saznanja da ovakvo nešto igdje postoji.
Foto galeriju pogledajte OVDJE.
