Danas, 4. veljače, održan je okrugli stol na temu “Radimlja – stratište Drugog svjetskog rata i poraća”, a na listi izlagača našla su se zanimljiva imena koja se već godinama, a neki i desetljećima bave zapisivanjem povijesnih promjena i kataklizmi rata i poraća Drugog svjetskog rata na području Hercegovine.
Okrugli stol održan je u Pastoralnom centru Sarsenterum u Stocu, a u uvodnom dijelu su se obratili Stjepan Bošković, gradonačelnik Stoca te Don Ljubo Planinić, mjesni župnik.
Izlagači na današnjem okruglom stolu bili su: don Milenko Krešić s temom “Bleiburg – Radimlja, političko povijesni kontekst stradanja”, zatim je Stanislav Vukorep pojasnio tumačenje riječi genocid kroz temu “Genocid nad hrvatskim narodom u Hercegovini na kraju i nakon Drugog svjetskog rata”.
Osim njih, izlagači su bili i don Vinko Raguž koji je iznio “Dosadašnji rad i istraživanja o stradalima”, Ante Beljo na temu “Stolac u žiži svjetskih sila zla Drugog svjetskog rata i velika stradanja hrvatskog naroda” i Anita Martinac s temom “Pravni okvir za kulturu sjećanja”.
Don Milenko Krešić, profesor povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu u svom se izlaganju osvrnuo na stanje na svjetskoj sceni tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, suprostavljenim stranama u ratu, tadašnjoj bipolarnosti svijeta te iznio ukupan broj stradalnika tijekom Drugog svjetskog rata i poraća.
Stanislav Vukorep, istraživač materijalne i kulturne baštine Hercegovine, u svom se izlaganju dotaknuo mikrolokacija na području Hercegovine te iznio nekoliko svjedočanstava koje je obavio s preživjelim sudionicima, kako križnog puta tako i prognanika u Slavoniju. Stradanja hrvatskog naroda na području istočne Hercegovine prikazano je u nekoliko njegovih monografija.
– Sve su to mali dijelovi ovog područja koje nije dovoljno istraženo, o kojemu se nedovoljno priča i piše. Bilo bi poželjno da mlađe generacije te mladi povjesničari nastave ovo što smo mi započeli, zaključio je Vukorep.
Don Vinko Raguž uključen je u projekt nastanka spomen mjesta Radimlja od samog početka, već od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća. Istaknuo je da se kao narod nemamo i ne smijemo ničega bojati prilikom istraživanja tema hrvatskih stradalnika Drugog svjetskog rata i poraća.
– Moramo biti svjesni sebe, a ja se nadam da ima još mlađih generacija čiji su djedovi i pradjedovi bili na križnom putu, prošli njegove strahote te da potaknuti njihovim sudbinama žele raditi na ovakvim temama, za kraj je rekao don Vinko.
Poznati hrvatski političar Ante Beljo za ovu priliku doputovao je u Stolac te u svom izlaganju objasnio ulogu Stoca u žiži Drugog svjetskog rata. Kratko je prikazao migraciju hrvatskog stanovništva pred četnicima i partizanskim odredima tih ratnih godina.
Za kraj se prisutnima obratila Anita Martinac te progovorila o pravom okviru za kulturu sjećanja. Istaknula je da nisu osnovani međunarodni sudovi za procesuiranje komunističkih zločina koji su bili zaista nemjerljivi.
Izlagači su na jednom mjestu objedinili važnost pričanja i razgovora o ovakvoj tematici. Povijesna je činjenica da su zločini i stravična pojedinačna djela počinjena nakon Drugog svjetskog rata, a i za vrijeme njegovog trajanja, neistražena. Zatvorenost arhiva, nedostupnost informacija prepušta istraživače oslanjanju na selektivne dokumente te iskaze živih svjedoka.
Memoarsko gradivo, premda neosporno subjektivno, uvelike pomaže u rekonstrukciji povijesne zbilje za vrijeme rata i poraća. Kako je hrvatski narod živio, kako je preživljavao, kako su zadržali svoju izvornost kroz različite političke i povijesne oluje, najbolje će posvjedočiti materijalni dokazi.
