Dogodilo se na današnji dan – 6. travnja

06. travnja 2022. | Na današnji dan

Nizozemski moreplovac Jan van Riebeeck 1652. godine je sa zaposlenicima Dutch East India Companyja na Rtu Dobre nade osnovao stalni kamp za opskrbu brodova na putu za Indiju. U početku je izgrađen Redout Duijnhoop, zemljano-drvena utvrda, koju je deset godina kasnije zamijenila veća utvrda Dobre nade oko koje je polako rastao grad Cape Town, danas drugi po veličini južnoafrički grad.
Dubrovnik je 1667. godine pogodio snažan potres u kojem je stradalo oko 5.000 građana i uništen je velik broj zgrada. Nedugo nakon potresa grad je poharao i požar.
Nakon poraza u odlučnoj bitci kod Leipziga, najvećoj bitci Napoleonskih ratova u kojoj je stradalo više od 90.000 vojnika, Napoleon je bio prisiljen povuči se u Francusku gdje je 1814. godine morao abdicirati. Nakon toga izgnan je na otok Elbu gdje je postavljen za formalnog vladara i gdje je ostao narednih godinu dana.
U Ateni su 1896. godine otvorene prve moderne Olimpijske igre. Ideja antičkih igara, koje je nakon priznavanja kršćanstva službenom religijom Rimskog carstva 391. godine ukinuo car Teodozije, polako se vraćala u Europu još od 17. stoljeća kada su neka sportska natjecanja približno slična Olimpijadi održavana u Engleskoj, Francuskoj i Grčkoj, no bez međunarodnog karaktera i značaja. Zanimanje za Olimpijadu posebno je poraslo u 19. stoljeću kada su se arheolozi zainteresirali za fenomen antičkih igara te ih počeli temeljito istraživati prilikom čega su otkriveni i ostaci antičke Olimpije. Ocem modernih igara smatra se francuski barun Pierre de Coubertin koji je na kongresu na Pariškom sveučilištu Sorbonni 1894. iznio ideju međunarodnog sportskog natjecanja koje će prenositi ideju zajedništva. Prijedlog se svidio okupljenima te je odlučeno da se prve Olimpijske igre modernog doba, nazvane Igre prve Olimpijade, održe 1896. godine u Ateni, u njihovoj domovini Grčkoj, gdje su rođene 2.672 godine ranije.
Sjedinjene Američke Države 1917. godine su objavile rat Njemačkoj ukljičivši se tako u Prvi svjetski rat. Objava rata uslijedila je nakon obraćanja predsjednika Woodrowa Wilsona Kongresu prilikom čega je naglasak stavljen na napadne njemačkih podmornica na američke trgovačke brodove što je Wilson opisao izjavivši: “Roba i brodovi mogu biti otplaćeni, ali životi nedužnih ne mogu. Trenutni njemački podmornički rat protiv trgovine je rat protiv čovječanstva.”
Mahatma Gandhi je 1930. godine, podigavši grumen blata i soli s tla izjavio “ovime tresem temelje Britanskog carstva”. Bio je to početak novog vala građanske neposlušnosti tijekom koje su Indijci pozvani da ne plaćaju porez na sol, a neposluh je počeo maršom prema moru u kojem su tisuće Indijaca pratile Gandhija od mjesta Ahmadabad do Arapskog mora, gdje su iz morske vode vadili sol te je marš poznat pod nazivom Slani marš.
Prvi komercijalni komunikacijski satelit postavljen u geosinkronalnu orbitu, Intelsat I poznat i pod nadimkom Early Bird, lansiran je 1965. godine. Intelsat I bio je prvi satelit putem kojega su Europa i Sjeverna Amerika uspostavile gotovo trenutnu komunikacijsku vezu te su putem njega prenošene telefonske, televizijske i telefaks informacije, a u uporabi je ostao četiri godine prilikom čega je bio upotrijebljen i kao direktna veza za let misije Apolla 11 čiji je satelit za komunikaciju Atlantic Intelsat, pretrpio kvar.