Dogodilo se na današnji dan – 16. travnja

16. travnja 2022. | Na današnji dan

Masada, Hebrejska riječ za tvrđavu, strateška utvrda u današnjem istočnom Izraelu koja dominira ravnicom kraj Mrtvog mora, 73. godine pala je u rimske ruke nakon nekoliko mjeseci opsade čime je završio prvi židovsko-rimski rat. Iako gotovo neosvojiva, Masada nije bila branjena od strane organizirane vojne posade nego tek 960 pobunjenika, među kojim su bili i žene i djeca, što je rimskoj vojsci olakšalo osvajanje u iznimno teškim geografskim i vremenskim uvjetima zbog kojih je i opsada trajala kratko vrijeme. Rimljani su uvidjevši da nema drugog načina za proboj u tvrđavu na liticama čija je visina varirala od 400 do najmanje 90 metara, odlučili sagraditi prilaznu rampu na najnižem dijelu. Po rampi su dopremljene opsadne sprave kojima je probijen zid utvrde, a kada su idućeg dana Rimljani prodrijeli u utvrdu dočekala su ih 953 mrtva tijela. Pobunjenici su što iz prkosa, što iz straha od kazne, odlučili su presuditi sami sebi, a zarobljeno je tek 7 žena i djece koji su pošteđeni.
Rapallski ugovor kojime se odbacuju teritorijalne pretenzije i uspostavljaju razvrgnuti između Njemačke i Sovjetskog Saveza potpisan je 1922. godine. Ugovorom je završena međudržavna izolacija, ali i uspostavljen svojevrsni anti-ugovor onom Versajskom te je Sovjetski Savez čak dopustio njemačkim trupama da vježbaju na njegovom teritoriju što je zabrinulo zapad no, iako je ugovor još jednom potvrđen u Berlinu 1926., približavanjem Njemačke Velikoj Britaniji pomalo je prestao vrijediti tijekom narednog desetljeća.
Dr. Albert Hofmann 1943. godine otkrio je psihodelični utjecaj LSD-a (dietilamida lizerginske kiseline), polusintetske droge iz porodice triptamina. Hofmann je LSD sintetizirao još 1938. radeći za Sandoz labarotorij u Baselu, no učinke je primjetio tek kada mu je, 5 godina kasnije, tijekom jednog eksperimenta mala količina tekućeg LSD-a pala na kožu i apsorbirala se što ga je navelo da nastavi s proučavanjem.
Američka svemirska letjelica Apollo 16, s ljudskom posadom lansirana je iz Svemirskog centra John F. Kennedy prema Mjesecu 1972. godine. Posada je unatoč kvaru na motoru zapovjednog modula, koji je gotovo doveo do otkazivanja misije prije slijetanja na Mjesec, uspješno letjelicu dovela na površinu Zemljinog satelita te je tijekom boravka na njemu obavila brojne zanimljive eksperimente i prikupila mnogo uzoraka tla. Na mjesečevoj površini su John W. Young i Charles Duke Jr. obavili tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Nakon obavljenog zadatka mjesečev modul uspješno se odvojio od mjesečeve površine i spojio sa zapovjednim modulom, te je letjelica nastavila put na Zemlju gdje je uspješno sletjela 27. travnja 1972. u blizini Uskršnjeg otoka u Tihom Oceanu.