Dogodilo se na današnji dan – 14. svibnja

0
725
  • Engleski seoski liječnik Edward Jenner iz Berkeleya, 1796. godine uspješno je testirao prvo cjepivo protiv malih boginja. Postojala je lokalna tradicija među onima koja je govorila da onaj tko se zarazi takozvanim ‘kravljim boginjama’ nikad ne dobiva male boginje. Kravlje boginje su povezane sa malim boginjama i Jenner je shvatio da bi to predstavljalo određenu prednost u odnosu na korištenje malih boginja u inokulaciji. On je testirao inokulaciju kravljim boginjama na osmogodišnjem dječaku na isti način kao što se radila inokulacija malim boginjama. Dječak se poslije šest mjeseci uspješno oporavio, a kad je Jenner kasnije primjenio inokulaciju malim boginjama, dječak je već bio imun. Jenner je novu metodu nazvao vakcinacija, jer je koristio izvorni materijal od krava (Vacca lat. – krava). Zbog svog pionirskog rada Edward Jenner se smatra ocem imunizacije.
  • 1939. godine Peruanka Lina Medina u Limi je postala najmlađa majka u zabilježenoj povijesti rodivši zdravog sina s napunjenih 5 godina, 7 mjeseci i 21 danom starosti. Nakon prvog dolaska u bolnicu liječnici su mislili da mlada Peruanka boluje od nekog tumora, no nakon pregleda je ustanovljeno da je u sedmom mjesecu trudnoće. Dr. Gerardo Lozada, koji je slučaj detaljno opisao u članku objavljenom u La Presse Medicale, carskim rezom porodio je 2.4 kilograma teškog, zdravog dječaka koji je po njemu nazvan Gerardo. Linin sin je umro s 40 godina od bolesti koštane srži, a tek je s 10 godina saznao da mu je Lina majka, a ne sestra što je do tada vjerovao. Ona sama nikada nije priznala tko je otac, a dr. Lozada koji je s njom obavio najviše razgovora, smatra da ona to možda niti ne zna.
  • Izrael, bliskoistočna zemlja smještena na rubu Sredozemnog mora, jedina židovska država na svijetu, proglašena je 1948. godine od strane prvog premijera Bena Guriona. Povijesni trenutak za Židove, ali i globalna geopolitička prekretnica dogovorena je 1947. rezolucijom Ujedinjenih naroda prema kojoj je područje Palestine podijeljeno na arapsku i židovsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom. Židovi su prihvatili odluku UN-a, no Arapi su je odbacili. U to vrijeme na području Palestine živjelo je oko 600.000 Židova i 1.2 milijuna Arapa. Nesuglasice su još iste godine počele oko statusa Jeruzalema jer su Židovi bili teritorijalno odvojeni od matične zemlje, a činili su većinu stanovništva grada. Nakon 15 mjeseci sukoba Židovi su, iako brojčano nadjačani, pobijedili arapske snage i definirali prve granice Izraela koje su bile nepromijenjene do Šestodnevnog rata 1967., nakon čega je država i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.
  • Vojni sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći, poznat kao Varšavski pakt, potpisan je 1955. između država istočnog bloka u Varšavi. Ugovor koji je sastavio sovjetski predsjednik Nikita Hruščov, bio je odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta (NATO) na Zapadu, a kao izgovor za njegovo sklapanje poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO. Članice pakta bile su sve tadašnje komunističke države Europe osim Jugoslavije, a obvezale su se potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta, a u toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Sovjetski vođa Mihail Gorbačov 1988. je objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, a prva koja je to i učinila bila je Njemačka kad je 1990. pao Berlinski zid, nakon čega su i ostale članice krenule istim putem te je sporazum prestao postojati 1991. godine.
  • Prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske Franjo Tuđman, povjesničar koji je među prvima u socijalističkoj Hrvatskoj otvorio raspravu o hrvatskim nacionalnim temama zbog čije je radikalizacije nakon 1971. služio zatvorsku kaznu, osnivač Hrvatske Demokratske Zajednice na čijem je čelu pobijedio na prvim, ali i na hrvatskim višestranačkim izborima 1990., 1992., 1993., 1995. i 1997., te vrhovni zapovjednik koji je HV tijekom Domovinskog rata, po ocjenama većine sudionika i promatrača, vodio prilično čvrsto, rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću.