- Vulkan Tambora na indonezijskom otoku Sumbawa 1815. godine ušao je u najjaču fazu erupcije koja je trajala puna tri mjeseca. U 7 sati ujutro erupcija se intenzivirala, a svjedoci su događaj opisali kao “tri vatrena stupa koja su se spojila u jedan nakon čega se cijela planina pretvorila u užarenu tekuću masu”. Najveća u povijesti zabilježena erupcija u potpunosti je uništila otok, a u moru oko njega ostavila plutajuće ‘otoke’ blata, pepela i drveća koji su dosezali promjer od 5 kilometara. Svjedoci na 600 kilometra udaljenosti prijavili su zamračenje Sunca u trajanju od dva dana koje je bilo posljedica uzdizanja oblaka pepela do visine od 43 kilometra. Od direktnih posljedica erupcije stradalo je oko 19.000 ljudi dok su glad i bolesti nakon nje odnijeli još oko 49.000 života na okolnim otocima, a 1816. je bila najhladnija godina na sjevernoj hemisferi u četiri stoljeća.
- Originalno zvono za londonski Big Ben izliveno je 1858. godine u Stockton-on-Teesu. Tijekom testiranja zvono teško 14.5 tona je puklo te je od njega u ljevaonici Whitechapel Bell izliveno novo koje je težilo 13.76 tona, a ono i danas visi i upotrebljava se u poznatom londonskom tornju kraj britanskog parlamenta.
- Meksički revolucionarni vođa Emiliano Zapata ubijen je 1919. godine blizu Ciudad Ayale u saveznoj državi Morelos. Zapata je bio vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji koja je trajala od 1910. do 1917. Bio je nepismeni seljak domorodačkog podrijetla koji je pod krilaticom Tierra y libertad (Zemlja i sloboda) okupio vojsku seljaka i pridružio se revolucionarnom vođi Franciscu Maderi u ustanku protiv diktatora Porfirija Díaza. U svojoj reformi pod imenom Plan Ayala tražio je, a kasnije i sam provodio, preraspodjelu zemlje za domorodačko stanovništvo, no razočaran što Madero ne provodi agrarne reforme, a traži raspuštanje seljačkih gerilskih odreda i razoružanje seljaka odbija se pokoriti novoj vladi te udružen s Panchom Villom nastavlja otpor i nakon dolaska na vlast diktatora Victoriano Huerta, te njegovog nasljednika Venustiana Carranza. Revolucionar koji je i danas meksički simbol antifeudalne borbe i revolucije, te nadahnuće borcima protiv nepravedne politike prema meksičkim seljacima poput pokreta EZLN, ubijen je iz zasjede nakon čega se pokret koji je vodio postupno raspao.
- Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 1941. godine 10. travnja kad je pripadnik domovinske skupine ustaškog pokreta, bivši austro ugarski pukovnik Slavko Kvaternik, u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom, proglasio je uspostavu NDH preko Radija Zagreb u 16 sati i 10 minuta. Njemačka je vojska ušla u Zagreb sat vremena kasnije. Veesenmayer je ipak nagovorio Mačeka na izjavu kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. Kvaternikov proglas i Mačekova izjava emitirani su na radiju. Istog dana izašlo je posebno izdanje dotad malo poznatih novina “Hrvatski narod”, kojim se objavljuje uspostava NDH.
Dogodilo se na današnji dan – 10. travnja
POVEZANI ČLANCI
