Danas Katolička crkva slavi svetog Luku evanđelista, a na našem području on se posebno slavi u Hutovu, Brestici i Dračevicama.
Stara crkvica u Hutovu je posvećena upravo svetom Luki skupa sa svetim Ivanom Krstiteljom.
Ovaj blagdan na poseban način već generacijama slave starosjedioci Hutova.
Današnje misno slavlje u 11:00 h predvodio je župnik susjedne župe Ravno-Trebinja don Ivan Bijakšić.
Na Brestici je u 11:00 svetu misu slavio župnik don Mladen Šutalo.
O svetom Luki:
Rodio se u Antiohiji (rimska pokrajina Sirija, danas Antakya, južna Turska) oko 10. godine.
Podrijetlom Grk, iz poganske obitelji, zanimanjem liječnik, jedan je od prvih obraćenika na kršćanstvo. Bio je bliski suradnik, pratitelj i učenik apostola Pavla, kojeg je susreo u Troadi (poluotok Biga, danas sjeverozapadna Anatolija u Turskoj). Zajedno s njim je putovao i posvuda širio radosnu vijest, doživio mnoge opasnosti, među njima i brodolom. Pratio je svetog Pavla na njegovu putovanju u Rim te je o tome u Djelima apostolskim ostavio dragocjen putni dnevnik. S apostolom naroda bio je i za vrijeme njegova prvoga rimskoga tamnovanja, a isto tako i za drugoga, kad su ga svi ostavili.
Pisac je Evanđelja po Luki, zasnovanog na Pavlovom učenju i pisanju, na razgovorima s prvim kršćanima (među njima sa svetim Jakovom) i na vlastitim iskustvima.
Luka je marijanski i ženski evanđelist, izvjestitelj o Gabrijelovom navještenju i pohodu Elizabeti. Nježnije kroničar Kristovog rođenja, on je onaj koji pokazuje djetešce u jaslama te opisuje pastire i anđele koji naviještaju radost. Lukin Isus je milosrdni i ljubazni Spasitelj, koji se milostivo zauzima za ljude siromahe, za grešnike i za sve bijednike na svijetu.
Najplodniji autor Novog zavjeta, u Djelima apostolskim, također izvorno pisanima grčkim koine-jezikom, opisao je povijest rane Crkve.
Prema legendama, propovijedao je u Dalmaciji, Italiji i Galiji, a po povratku na Istok podnio je mučeničku smrt u Beociji (Grčka) oko godine 90. (po nekima u 74. godini života, po nekima u 84.).
Legenda govori o njemu i kao slikaru, a bizantska srednjovjekovna ikonografija smatrala ga je autorom prototipova Krista i Bogorodice.
Zaštitnik je liječnika, kirurga, slikara, kipara, umjetnika, bilježnika, neženja, knjigoveža, pivara, mesara, staklara, zlatara, čipkara te brojnih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.
