Badnji dan (24. prosinca) među Hrvatima u Hercegovini i srednjoj Bosni tradicionalno je dan pripreme, skromnosti i zajedništva.
U nekim kućama običaji su i dalje čvrsto u primjeni, u drugima su ostali tek u tragovima ili kao priče starijih.
Donosimo pet prepoznatljivih običaja, uz kratki podsjetnik gdje su i koliko danas živi.
Običaji koji su i danas najčešći
1) Badnja večera: posno ili barem nemrsno, uz molitvu
U mnogim obiteljima Badnja večer i dalje nosi ritam “tiše večere”: riba ili nemrsna jela, jednostavniji stol i molitva prije obroka. U tradiciji Hrvata katolika u BiH naglašava se upravo taj element pripreme za polnoćku: okupljanje, molitva, upaljene svijeće, često i čašica domaće rakije kao simbolična zdravica.
2) Svijeća i žito na stolu: mali “kućni obred” Badnje večeri
Pšenica posijana na svetu Luciju do Badnjaka se zazeleni i često dobije mjesto na stolu, uz svijeću kao znak svjetla Božića. U dijelovima Bosne zabilježeni su i stariji detalji poput toga da se svijeće nakon molitve gase komadićem kruha umočenim u vino, kao dio kućnog rituala Badnje večeri.
3) Polnoćka kao vrhunac dana
Nakon večere i obiteljskog mira, “ide se na polnoćku” i to je za mnoge središnji trenutak Badnjaka. U Hercegovini i srednjoj Bosni crkve su tada najpunije, a doživljaj je često jači nego na redovitim nedjeljnim misama jer polnoćka simbolično “otvara” Božić.
Običaji koji se sve rjeđe viđaju
4) Unošenje slame u kuću: od punog poda do “malo za običaj”
Unošenje slame pod stol ili u kut kuće nekad je bilo gotovo neizostavno, kao podsjetnik na jaslice i skromnost Betlehema. Danas je u mnogim urbanim sredinama nestalo, a ondje gdje se čuva često je svedeno na simboličan snopić. I franjevačka svjedočanstva iz Bosne naglašavaju da se slama “nekoć unosila u kuće”, što dobro opisuje kako je običaj s vremenom oslabio.
5) “Badnjak” kao panj na ognjištu: običaj koji je preživio ondje gdje ima vatre
U tradiciji je “badnjak” i drveni panj ili klada koja se na Badnju večer svečano unosi i pali na ognjištu, posipa žitom i prelije vinom ili uljem, uz vjerovanje da iskra i vatra nose blagoslov. Kako su ognjišta nestajala iz kuća, tako se i ovaj običaj povukao: danas ga češće čuvaju obitelji na selu ili oni koji imaju kamin, dok je drugdje ostao tek kao priča o tome kako se nekad radilo.
Sitnica koja lijepo opisuje Hercegovinu
U nekim hercegovačkim krajevima i danas se čuva starinski pozdrav kroz dan: “Na dobro vam došlo Badnje jutro… Badnji dan… Badnja večer”, kao mali znak da se ulazi u posebno vrijeme.
(www.jabuka.tv)
