Heartland ili u slobodnom prijevodu “srce zemlje” geopolitički je termin koji je početkom XX. stoljeća uveo britanski politički geograf Halford John Mackinder. Obuhvaća kontinentsko euroazijsko područje, uglavnom teško dostupno, a to je posjedovanje kojega Mackinder smatra presudnim za svjetsku prevlast.
Prema njegovoj tezi iz 1919., vladanje nad Heartlandom ostvaruje se nadzorom nad Srednjom i Istočnom Europom kao njegovim rubnim sastavnicama. Nauk o Heartlandu preuzimali su i nadopunjavali mnogi analitičari globalne strategije i međunarodnih odnosa, razvijajući ga u geopolitički koncept o prostornom težištu globalne moći.
Politički geograf Halford John Mackinder
Petnaest godina kasnije, netom po završetku Prvog svjetskog rata, a u svjetlu mirovnih ugovora i pred Mirovnom konferencijom u Versaillesu, objavljuje djelo „Demokratski ideali i stvarnost“, koje je u stvari poruka svjetskim državnicima na toj znamenitoj konferenciji, i koje sadrži njegov napoznatiji citat:
„Tko vlada istočnom Europom zapovijeda Heartlandom. Tko vlada Heartlandom zapovijeda Svjetskim otokom. Tko vlada Svjetskim otokom zapovijeda svijetom.“
Granice Heartlanda
To područje protezalo se od Volge do Yangtzea i od Himalaje do Arktika. Mackinderovo “srce zemlje” bilo je područje kojim je tada vladalo Rusko Carstvo, a nakon toga Sovjetski Savez, bez regije poluotoka Kamčatke, koja se nalazi u najistočnijem dijelu Rusije, u blizini Aleutskih otoka i Kurilskih otoka.
Mackinder je primijetio da većina svjetske populacije živi na euroazijskom i afričkom kopnu i da bi kontrola nad ovim “svjetskim otokom” dovela do konačne svjetske dominacije. Ovaj svjetski otok mogao bi se najbolje kontrolirati iz središnjeg područja, što bi jamčilo samodostatnost hrane za zemlju koja dominira regijom.
Područje Heartlanda bilo je osjetljivo na kopnene napade samo preko ravnica istočne Europe. Dakle, kontrola istočne Europe osigurala bi dominaciju u središnjem području i u konačnici svjetsku dominaciju. Mackinderova kopnena teorija svjetske moći bila je u suprotnosti s već uhodanom pomorskom teorijom koju je zagovarao Alfred Thayer Mahan tijekom 19. stoljeća.
Održivost teorije?
Teorija Heartlanda je pretrpjela brojne kritike, pa i odbacivanja, ali je unatoč tome ona vrlo aktivna među stratezima svjetskih država koji je konstantno preispituju i tvrde da se velike geopolitičke igre vode po njezinoj matrici.
Slagali se s predstavljenom teorijom ili ne, činjenica je da se ona do danas koristi kao osnova pri donošenju geopolitičkih strategija vojnih saveza i pojedinačnih država. Također, samo pogled na 20. stoljeće i na trenutna previranja oko Ukrajine svjedoče tome da je većina ratova vođena na području Mackinderovog Svjetskog otoka, odnosno njegovog šireg područja.
