Područje Općine Neum je jedno od najbogatijih područja u BiH po broju pčelara, kvaliteti meda, ljekovitom bilju i nezagađenom okolišu. Na terenu općine Neum djeluje Udruga pčelara “Kadulja” Neum, a nasljednica je Udruge pčelara “Neum” koja je djelovala 50-tih godina prošlog st. u sklopu Pčelarske zadruge Hutovo.
Udruga pčelara pčelara “Kadulja” Neum trenutno broji oko 60 članova, pčelara s područja Općine Neum, što je ukupno oko 2800 košnica.
Pčelarstvo je jedno od najstarijih djelatnosti na terenu Općine Neum, točnije na području Neumskog zaleđa. Upravo iz tog razloga, trebalo bi biti prepoznato i bolje tretirano od strane državnih i županijskih organa nadležnih za ovaj sektor.
Udruga pčelara “Kadulja” Neum je ostvarila zapažene rezultate na nivou općine, županije, države ali i dosta šire.
Suosnivači su i Saveza pčelara „Kadulja“ koji je registriran na nivou države BiH, a predsjednik neumske udruge Zdravko Konjevod je bio i predsjednik samog Saveza duže vrijeme.
Za vrijeme njegovog predsjedavanja Savezom pčelara “Kadulja” BiH Savez je učlanjen i u Svjetsku organizaciju pčelara APIMONDIA u Buenos Airesu. Od tada su prisutna stalna dva člana iz Saveza Kadulja BiH u Svjetskoj skupštini pčelara što je od velikog značaja i priznanja za BiH pčelare.
Također, za to vrijeme je pokrenuto i izdavanje pčelarske tiskovine, odnosno časopisa „Pčela“ koji se nastavio izdavati i nakon Konjevodovog mandata s manjim prekidima.
Udruga pčelara Kadulja Neum je samostalno, ali i sa Savezom pčelara “Kadulja” BiH, pokrenula i organizirala mnoge sajmove, predavanja, edukacije i seminare, te pčelarsku školu koja se održavala na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Mostaru.
Udruga je pokretač i suosnivač i županijske Udruge pčelara HNŽ-a.
Ostvarili su suradnju s raznim institucijama poput Veterinarskog zavoda HNŽ-a, Federalnog i Županijskog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Mostaru, Veterinarskim fakultetom u Zagrebu, Ministarstvom poljoprivrede RH, Agronomskim fakultetom u Zagrebu, te s raznim udrugama iz regije (RH, Srbija, Slovenija, Crna Gora i dr.).
Udruga pčelara “Kadulja” Neum i Savez pčelara “Kadulja” BiH su organizirali i analizu i ocjenjivanje meda pod nazivom “Dani meda“ na kojim su Udruga i njezini članovi ostvarili zavidne rezultate- preko 20 zlatnih medalja.
Pčelarstvo je na ovom podneblju već godinama ugroženo i suočava se s mnogim problemima. U posljednje vrijeme, točnije 3 zadnje godine, ekstremno su loši klimatski uvjeti za pčele što drastično smanjuje prinose meda. Treba spomenuti i velika opožarena područja na terenu općine Neum koja se iz godine u godinu ponavljaju i šire. Mnoge su medonosne biljke na taj način stradale, a njihov oporavak traje godinama.
Predsjednik udruge Zdravko Konjevod ukazuje i na institucionalno neprepoznavanje važnosti pčelarstva i problema s kojima se susreću pčelari na županijskom i federalnom nivou. U usporedbi s poticajima i ulaganjima u pčelarstvo u susjednim zemljama, BiH ima poražavajuću poticajnu politiku za ovaj sektor.
Tu je, ističe, i činjenica da pri stvaranju i donošenju zakonskih okvira i pravilnika koji se odnose na pčelarstvo najmanje udjela imaju pčelari i njihovi predstavnici, a veliki utjecaj imaju trgovački lobiji.
Konjevod smatra da bi se zbog loših i nepovoljnih uvjeta za pčele, koji nastaju klimatskom promjenama, pčelari trebali, osim s medom, baviti i drugim pčelarskim proizvodima kao što su matična mliječ, pčelinji otrov, propolis i polen, jer je potreba za ovim proizvodima sve veća.
Može se reći kako potražnja za medom nije nikad bila veća, a meda nikad manje. U zadnje vrijeme često se može čitati po mnogim portalima i o povečanoj ponudi lažnog, krivotvorenog meda, što je također jedan dodatni problem s kojim se susreću BiH pčelari.
Ipak, pčele i pčelarstvo će, bez obzira na sve poteškoće s kojima se susreću, opstati i djelovati na ovome području zahvaljujući velikoj požrtvovanosti neumskih pčelara. Pčele imaju veliku važnost u mnogim prirodnim procesima, a važno je imati na umu značaj pčela za cijeli ekosustav, a to potvrđuje i izjava velikog Alberta Einsteina: “Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.”
Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, a prema tome ni hrane pa ni ljudi.
