Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u srpnju 2014. donijelo je zaključke po pitanju Neuma. U njima se kaže da je Predsjedništvo BiH isključivo nadležno za davanje suglasnosti za uplovljavanje stranih brodova u Neumski akvatorij, a da se zadužuje Vijeće ministara da u u roku tri mjeseca dostavi sveobuhvatnu analizu uplovljavanja brodova u Neumski akvatorij, koja sadrži ocjenu ekoloških, ekonomskih, vanjskopolitičkih, sigurnosnih i obrambenih aspekata uplovljavanja.
Kazano je i da se obustavlja izdavanje suglasnosti za uplovljavanje stranih brodova u Neumski akvatorij sve dok Predsjedništvo ne razmotri navedenu analizu.
A u analizi koju je Vijeće ministara dostavilo Predsjedništvu navodi se da zbog prirodnih uvjeta, more BiH spada u zatvorena mora, a da je prosječna dubina mora u neumskom zaljevu 24 metra.
„Akvatorij je poprilično zatvoren i u tim uvjetima je slaba cirkulacija morskih strujanja koja može biti otežavajući čimbenik ekološke zaštite. Svi veći brodovi koji se imaju namjeru zadržavati u ovom akvatoriju prinuđeni su na sidrenje. Za područje Malostonskog kanala RH najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili sa većom količinom goriva. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva. Geografski gledano, područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor, pa bi se iz tog razloga sve gore navedeno odnosilo i na Neumski zaljev“, kaže se, uz ostalo u mišljenju koje je niz stručnjaka izradilo po zahtjevu Predsjedništva.
Drugo najvažnije je bogatstvo koje veliki brodovi mogu uništiti. „Naime, zbog ekoloških posebnosti šire područje, a to je Malostronski zaljev, Bistrina, Kuti, zaljev Klek-Neum i dio Malog mora, 1981 godine proglašeno je prirodnim rezervatom prije svega za ribe i školjke“, kaže se dalje u mišljenju dostavljenom Predsjedništvu. U ovom ekosustavu živi 100 vrsta različitih kičmenjaka, među kojima 97 vrsta riba, te veliki broj različitih vrsta beskičmenjaka – spužvi, rakova, školjki, glavonožaca, korala, bodljikožaca…
Nadalje, u mišljenju se naglašava da je zaljev Neum-Klek plitki bazen, izduženog oblika i prirodni je nastavak Neretvanskog kanala od kojega ga dijeli Malo more. „Uz obalu, dno zaljeva je pretežno kamenito, dok je na dubljim predjelima prekriveno finim muljem“, navodi se dalje.
Sve govori u prilog da su reakcije neumske vlasti oko uplovljavanja broda dužeg od 200 metara, a visokog gotovo 50 u potpunosti opravdane. Poneki plus u kasi ugostitelja daleko je manji od štete koju zaljev može imati, osobito ako uplovljavanje tolikih brodova postane praksa.
Izvor: Hercegovina.info
