Radovi na obnovi tvornice keksa i vafla “Lasta” Čapljina privode se kraju, a iz proizvodnih pogona se već šire mirisi slasnih delicija, tako da će se povratkom lasta u Hercegovinu ove godine vratiti i poznati “Lastini” keksi i vafli na bh. tržište.
Vlasnik tvornice Petar Ćorluka, koji je kupio i oživio nekadašnjeg privrednog giganta na jugu naše zemlje, kada su svi digli ruke od “Laste”, i donio malo optimizma u sivilo bh. ekonomije.
Prve proizvode su besplatno dijelili kupcima kako bi dobili povratne informacije o kvalitetu i potražnji te su zadovoljni reakcijama već uhvatili puni zamah u proizvodnji za plasman na tržište.
Kako je u više navrata Ćorluka isticao, sve se radi pažljivo i planski u skladu s europskim standardima te proces svih radova prate odgovarajući stručnjaci i neće izlaziti na tržište dok se za to ne stvore svi potrebni uvjeti.
“Povratkom prvih lasta u Hercegovinu na tržištu će biti i ‘Lastini’ keksi, a krajem drugog mjeseca bi proizvodi trebali probno biti u nekim prodajnim centrima u BiH”, kaže Ćorluka za Klix.ba.
Dodaje kako je osiguran plasman proizvoda i za europsko tržište, ali da je cilj prvo zadovoljiti domaće potrošače vrhunskim proizvodima.
“Ako sve bude uredu i ako budu zadovoljni domaći kupci, proizvodi će ići dalje, jer ako na uspije na domaćem tržištu, nema se šta pokušavati na europskom”, otvoreno govori Ćorluka.
Dok pripremaju slasne delicije za tržište, pažljivo se radi i na završetku preostalih građevinskih radova koji se odnose na završni sloj fasade i asfaltiranja prilaznog puta, kako bi “Lasta” bila svečano otvorena u punom sjaju i odmah zauzela prepoznatljivo mjesto u bh. proizvodnji.
Čapljinska “Lasta” je obnovljena iz temelja, u što je investirano više od 20 milijuna KM. Opremljena je modernom tehnologijom najpoznatijih njemačkih proizvođača, u što je samo za strojeve investirano više od 10 milijuna eura.
U sklopu modernizacije su na objekt postavljeni solarni paneli koji će im proizvoditi struju, što je od neprocjenjivog značaja, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su zbog visokih računa za struju hercegovačke tvornice doživljavale propast.