Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska, prema ono što je vidio, podržava namjeru Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona BiH, najava koja je izazvala oštre reakcije dijela bosanskohercegovačke javnosti i političkih partija.
“Želimo da opće ozračje pred izbore bude što mirnije, da bude demokratska debata i rasprava”, rakao je Plenković nakon sastanka sa predsjednikom HDZ-a BiH u Mostaru Draganom Čovićem.
“Žao nam je što u procesu prije nije postignut dogovor o reformi izbornog zakona. Smatrali smo da je dijalog unutar BiH najbolji način da se dođe do prihvatljivih rješenja, koji će zadržati i duh Dejtonskog sporazuma i Vašingtonskog sporazuma. Nažalost, do toga nije došlo. Nisu uspjeli pregovori koje su podržavali EU i SAD”, rekao je Plenković.
Čović je pak bošnjačke političare optužio za zadržanje status kvo, dok je najavu Visokog predstavika o izmjenama Izbornog zakona nazvao “ispravljanje greške prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini”.
“Pozivamo kolege iz Sarajeva da slijede ono što zagovaraju zadnjih deset godina – da stvarno Bosna i Hercegovina bude po mjeri svih naroda. Svaki drugi put će ih odvesti u politički sunovrat”, rekao je Čović.
“Mi moramo poslati jasnu poruku da želimo graditi dobre odnose s Bošnjacima. Bez hrvatskog naroda Bosna i Hercegovina neće moći funkcionirati kao normalna država”.
Spor oko Izbornog zakona
Prema napisima bosanskohercegovačkih medija, koje iz Ureda visokog predstavnika nisu ni potvrdili ni demantirali, predstavnik međunarodne zajednice Schmidt iskoristit će specijalne ovlasti i nametnuti izmjene Izbornog zakona u utorak, koje u slučaju Federacije BiH, jednog od dva entiteta u zemlji, uključuju cenzus za ulazak delegata u entitetski dom naroda, zbog čega bi Hrvati mogli ostati bez delegata u tom domu iz istočnog dijela zemlje jer ih tu živi jako mali broj, dok bi Bošnjaci mogli ostati ili bi broj bošnjačkih delegata bio reduciran iz zapadne Hercegovine.
Prema trenutnom Izbornom zakonu BiH, svaki od 10 kantona u Federaciji BiH u federalni Dom naroda daje najmanje po jednog predstavnika iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka.
HDZ BiH kritikuje da brojniji Bošnjaci u federalni Dom naroda biraju Hrvatima delegate iz onih dijelova Federacije gdje su Hrvati u manjini, uključujući i člana za državno predsjedništvo, zbog čega iz te političke partije i podržavaju nametanje novog izbornog zakona, no oponenti u takvoj eventualnoj Schmidtovoj odluci vide novu etničku podjelu zemlje, započeta etničkim čišćenjem u ratovima devedesetih godina.
Za izmjene Izbornog zakona BiH po najavljenom modelu snažno podržava i službeni Zagreb.
Plenkovićeva posjeta BiH u vrijeme povećanih napetosti
Hrvatski premijer Andrej Plenković započeo je posjetu Bosni i Hercegovini u vrijeme povećanih napetosti u toj zemlji zbog najave nametanja izmjena Izbornoga zakona.
Plenković se susreo sa mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem, koji ga je dočekao ispred biskupskog Ordinarijata u Mostaru, a nakon toga su razgovarala dva izaslanstva.
S biskupom Palićem i drugim svećenicima iz Hercegovine bio je i Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, prenosi Hina.
Nakon toga premijer Plenković, u čijoj je delegaciji više ministara i zvaničnika iz Hrvatske, susreo se s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH.
Prema planu posjete, Plenković će nakon Mostara otići u Čitluk, gdje će posjetiti župu Gradnići i obići crkvu sv. Blaža, najstariju župu u Čitluku.
Nakon Čitluka, planirana je posjeta hrvatskog premijera Čapljini, Stocu i Ravnom.
Uz predsjednika hrvatske Vlade u posjeti BiH je ministar hrvatskih branilaca Tomo Medved, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te Zvonko Milas, državni sekretar Centralnog državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Aljazeera Balkan
