U brojnim župama započele su mise zornice, posebne rane jutarnje mise koje se slave tijekom Došašća. Zornice su duboko ukorijenjene u hrvatskoj tradiciji i liturgijskom životu, a njihovo slavlje predstavlja duhovnu pripravu za Božić. Donosimo pet ključnih činjenica o ovom posebnom običaju.
1. Naziv
Zornice su naziv za mise koje se slave u zoru, a posebno su prepoznatljive za hrvatski narod koji im je dao jedinstveno ime. U drugim zemljama ove mise zadržale su latinski naziv rorate, prema ulaznoj pjesmi „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“ (“Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”). Ta pjesma temelji se na starozavjetnom proroštvu o spasenju (Iz 45, 7-8).
2. Povijest
Zornice su se počele slaviti u 5. stoljeću nakon Kalcedonskog sabora, s naglaskom na čašćenje Blažene Djevice Marije. U početku su bile zavjetne mise slavljene samo subotama tijekom došašća, dok su kasnije postale svakodnevne. Običaj je široko prihvaćen u Europi, osobito u germanskim zemljama tijekom 15. stoljeća, a u Hrvatskoj su s vremenom postale sastavni dio adventske tradicije.
3. Liturgijska boja
Prije Drugog vatikanskog sabora mise zornice slavile su se s bijelim liturgijskim ruhom, zbog njihovog marijanskog obilježja. Danas se koristi ljubičasta boja, koja simbolizira pokoru i iščekivanje, jer su zornice redovite adventske mise, a ne više zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije.
4. Smisao
Zornice simboliziraju budnost i iščekivanje Božića, ali i Kristova drugog dolaska. Kršćani ovim misama svjedoče bdijenje nad svojim i tuđim životima kako bi ostali spremni za vječni život. One također podsjećaju na asketsku pripravu karakterističnu za drevna kršćanska vremena, dok moderni liturgijski duh došašća naglašava „radosno i pobožno iščekivanje“.
5. Posjećenost
Nakon Drugog vatikanskog sabora, tradicija zornica bila je neko vrijeme zanemarena, ali posljednjih godina doživljava pravi procvat. Crkve su tijekom zornica prepune, a broj vjernika koji ih pohađa često se izjednačuje s posjećenošću nedjeljnih misa.
Zornice nisu samo prilika za duhovnu obnovu, već i za zajedništvo u vjeri, radosno iščekivanje Božića te produbljivanje molitvenog života u jednom od najposebnijih razdoblja crkvene godine, piše Bitno.net.