Izvoz ribe i ribljih prerađevina iz Bosne i Hercegovine 2021. godine manji je za 2,3 milijuna maraka u odnosu na 2020.
Prema podacima, Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH 2021. godine izvezeno je ribe u vrijednosti od 16,8 milijuna, dok je godinu dana ranije iznos bio 19,2 milijuna maraka. Najviše ribe BiH je izvozila u Srbiju i Crnu Goru, piše Večernji list.
Kao i većinu proizvoda BiH je 2021. godine na uvoz ribe potrošila 33,6 milijuna maraka, odnosno 4,8 milijuna maraka više nego 2020. godine. Najviše ribe i ribljih prerađevina BiH je uvozila iz Hrvatske, Srbije, Francuske i Njemačke, podaci su UNO BiH.
Irena Lovrić iz ribogojilišta Karaka u Neumu, kazala je za Faktor, da ribogojilišta u Bosni i Hercegovini imaju pregršt problema, ali ipak preživljavaju obzirom na pandemiju koronavirusa u svijetu.
– Prošle godine imali smo poskupljenja svega, od goriva do riblje hrane, na šta mi ne možemo utjecati, a to direktno utječe i na cijenu uzgoja ribe. Uz to su se zatvarali i restorani i ribogojilišta su na tržište plasirala mnogo manje ribe – ističe Lovrić.
Na uzgajanje ribe utječu i klimatske promjene, objašnjava sugovornica Faktora i po njenom mišljenju klima se drastično promjenila u Neumu i more je sve hladnije.
– Nekada je temperatura mora počinjala rasti u trećem i četvrtom mjesecu, a sada se proteže zagrijavanje mora u peti i šesti mjesec. To je veliki problem uz sve druge u uzgoju ribe – smatra Lovrić.
Ribogojilišta Karaka ne izvozi ribu u inozemstvu već je plasira samo na domaće tržište.
– Ribu uglavnom plasiramo u Sarajevo, Tuzlu, Visoko, Žepče, Kiseljak, Lukavac, Konjic, skoro po cijeloj Bosni i Hercegovini. Nemamo problema sa prodajom, jer je poskupilo i meso, pa se ljudi češće opredjeljuju za kupovinu ribe iako je po kilogramu skoro ista cijena, ali je zdravija za ishranu. Riba na svjetskom tržištu značajno poskupljuje i to se vremenom prenosi i na tržište BiH. Najvažnije je da smo prošlu godinu poslovali pozitivno. Imamo velike troškove. Kada uložimo u mlađ moramo čekati od 18 do 20 mjeseci da uzgojimo ribu za tržište i tek onda počinje prodaja ribe, a kakvi će prinosi biti to nitko ne može predvidjeti što zavisi od topline mora, kvaliteta mlađi, a i od bolesti – zaključuje Lovrić.
Vlasnik kompanije Butrex ribarstvo iz Trebinja, Veljko Buđen ističe da je nekada godišnje proizvodio 750 tona ribe, a 2021. godine samo 400 tona pastrmke.
– Imamo problem sa vodom u Trebinju, koje je bilo malo 2021. godine i izgubio sam oko 1,2 milijuna komada ribe i zato sam proizveo svega 450 tona. To se dogodilo skoro svim proizvođačima ribe u Bosni i Hercegovini. Naglo se promijenila klima, a postrmka može preživjeti sa puno vode i uz to mora biti hladna. Pošto nema dovoljno padavina ni snijega ni kiše, čak su jezera vještačka u BiH napunjena do pola vodom, a možete zamisliti koliko je malo vode u uzgajalištima riba – ističe Buđen.
Uz malo vode i nagle klimatske promjene na uzgoj ribe utjecala je i pandemija koronavirusa.
