Bosna i Hercegovina može se po nečemu pohvaliti da je u društvu Njemačke, no, doduše, ne u cjelini. A to je zagađenje okoliša zbog korištenja fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, piše Večernji list BiH.
Iako je Njemačka bila isključila termoelektrane, nakon agresije na Ukrajinu te drastičnih promjena s opskrbom plinom, ponovno su sve u pogonu, čak i unatoč tome što je tamo na vlasti stranka Zelenih, koja je doslovno osvojila veliki broj glasova u državi upravo na agendi očuvanja okoliša. U Njemačkoj 34 posto ukupne električne energije dolazi iz termoblokova, dok se istodobno snaga vjetra približava 25, stoji u službenoj objavi. Uz Bosnu i Hercegovinu i Njemačku, crnom bojom na zemljovidu Europe, koji je izrađen prema podacima Eurostata s obzirom na dominantnu ulogu korištenje ugljena u proizvodnji električne energije, nalaze se još Češka i Poljska u središnjem dijelu kontinenta te Estonija.
Najviše iz nuklearki
Na Balkanu su tu još Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Bugarska i Turska. Zahvaljujući energetskome gigantu Iberdrola Španjolska se pak nalazi s druge strane kao zemlja u kojoj se najveća količina električne energije proizvodi korištenjem snage vjetra. To su još Danska i Litva. Najviše električne energije iz hidroelektrana dobivaju Hrvatska, Crna Gora, Gruzija, Rumunjska, Albanija, Austrija, Švedska, Norveška, Island i Portugal. O plinu su iznimno ovisne te njime najviše električne energije proizvode u Ujedinjenom Kraljevstvu te Irskoj, zatim Nizozemskoj, Italiji, Latviji i Grčkoj. Prema proizvodnji električne energije u nuklearkama, u Europi prednjači Francuska, a u tome društvu su Slovenija, Švicarska, Mađarska, Slovačka, Finska te agresijom pogođena Ukrajina. Cipar je jedina država koja dominantno koristi naftu za proizvodnju električne energije za svoje potrebe. Promatrajući ukupnu proizvodnju električne energije, najviše, prema podacima Eurostata, čak 25 posto dolazi iz nuklearki. Slijedi prirodni plin s udjelom od 20 posto, a ugljen sudjeluje s 14 posto. Vodni potencijal koristi se za proizvodnju 13 posto električne energije u Europi, jednako koliko i snaga vjetra. Tek šest posto električne energije proizvedene u Europi dobiva se korištenjem snage sunca, zatim pet posto biogoriva, dva je posto iz nafte te dva posto čine svi drugi izvori energije. Jednako kao što je to slučaj i u Europi, u Bosni i Hercegovini postoje ogromne razlike u proizvodnji električne energije. Za razliku od dviju elektroprivreda sa sjedištima u Sarajevu odnosno Trebinju, koje većinu svoje energije proizvode korištenjem ugljena, zbog čega je taj dio BiH jedno od najzagađenijih područja Europe, istodobno Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru svu svoju energiju dobiva iz obnovljivih izvora. Ponajprije korištenjem vodnoga potencijala te iz jednoga vjetroparka koji se nalazi na području Tomislavgrada. Malo je država kao što je BiH koje bi mogle sve svoje potrebe doslovno zadovoljiti samo korištenjem snage vjetra, ali i sunca. U međuvremenu je dobila i svojevrsnu požurnicu od Europske energetske zajednice koja je zatražila od vlasti u ovoj zemlji da još u ovoj godini počnu s gašenjem termoelektrana.
Dvostruko više
Istodobno se još nedovoljno koriste upravo ti potencijali. Kada bi se tek dva posto ukupnog teritorija BiH pokrilo sunčevim kolektorima s prosječnom godišnjom učinkovitošću od 50% i modulima s prosječnom godišnjom učinkovitosti od 10%, onda bi ukupan tehnički potencijal Bosne i Hercegovine iznosio oko 500 teravatsati, što je gotovo 2,5 puta više nego što BiH sada proizvodi električne energije. Istodobno, podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 megavata, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, prema podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, potrošnja električne energije u BiH iznosila je oko 20.000 GWh. Potencijali vjetroenergije pokazuju, zapravo, da su dvostruko veći od trenutačnih potreba cijele Bosne i Hercegovine, uključujući čak i velike potrošače, kakva je bazna i metalska industrija. Na području Hercegovine, a ponajviše u Stocu, u tijeku je izgradnja niza postrojenja solarnih elektrana koje će dodatno osnažiti put prema energetskoj tranziciji, dok u Hercegbosanskoj županiji na više mjesta niču novi pogoni vjetroelektrana.
