U Federaciji BiH usvojen je trogodišnji program ekonomskih reformi, piše Večernji list BiH.
Na posljednjoj redovitoj sjednici Vlada je usvojila Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za razdoblje od 2022. do 2024. godine te zadužila svoje Glavno tajništvo da ovaj dokument dostavi Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na razini BiH koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi BiH 2022. – 2024. godina.
Prema PER-u, Federacija BiH već ove godine ulazi u zonu suficita.
Jačanje ekonomije
Kako je obrazloženo u programu, strateška odrednica Vlade FBiH je proces euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine, u cilju ostvarivanja punopravnog članstva.
PER je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente i definirane strateške pravce za razdoblje 2022. – 2024. godine. U cilju oporavka od krize i stabilizacije gospodarstva, Vlada FBiH namjerava unaprijediti zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva preko pravovremene isplate naknada iz proračuna i unaprjeđenja ciljanje socijalne pomoći, učinkovitijom i transparentnijom politikom zapošljavanja u javnom sektoru, povećanjem kapitalnih investicija te provođenjem aktivnih politika i mjera u oblasti tržišta rada.
Također, treba unaprijediti sustav punjenja proračuna i nastaviti s mjerama suzbijanja sive ekonomije, navedeno je u priopćenju sa sjednice Vlade FBiH. Kako se navodi, u skladu s makroekonomskim okvirom koji predviđa daljnji rast i jačanje ekonomske aktivnosti, očekuje se nastavak rasta naplate javnih prihoda u razdoblju 2023. – 2024. godine. U 2023. projektirani ukupni javni prihodi u FBiH trebali bi dostići 10,230 milijardi KM, što je za četiri posto više od projekcije za 2022. godinu, dok projektirana stopa rasta za 2024. godinu iznosi 4,4 posto.
Nadalje, predviđa se da će prosječna godišnja stopa rasta prihoda od neizravnih poreza za FBiH u razdoblju 2023. – 2024. iznositi 3,3 posto. U okviru izravnih poreza, očekuje se da će prihodi od poreza na dobit ostvarivati stabilan prosječni godišnji rast od 6,49 posto, dok bi prosječni godišnji rast u naplati prihoda od poreza na dohodak, prateći očekivani porast broja zaposlenih, kao i pretpostavljeni nominalni rast plaće, mogao iznositi 7,89 posto.
“Temeljeći se na pozitivnim prognozama tržišta rada u 2023. i 2024. godini, stope rasta naplate obveznih socijalnih doprinosa u FBiH trebala bi iznositi 4,73 posto i 4,91 posto respektivno”, priopćeno je sa sjednice Vlade. Projektirani ukupni javni rashodi za 2023. godinu iznosili bi 9,803 milijardi KM, što je za 260 milijuna KM više od projektiranih za 2022. godinu. Kapitalni proračun FBiH bi u 2023. godini iznosio ukupno 1,101 milijardu KM i manji je u odnosu na kapitalne rashode i izdatke u 2022. za 228,5 milijuna KM.
Ekonomska politika
U PER-u je navedeno i da FBiH već u 2022. godini ulazi u zonu suficita. Ključne smjernice i ciljeve za novi PER daju Ekonomska politika Vlade FBiH za razdoblje od 2021. do 2023. godine, važeće sektorske strategije, kao i prioritetno definirani projekti za daljnje usklađivanje domaćeg sa zakonodavstvom Europske unije, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne discipline, strukturne reforme te rad na euroatlantskim integracijama.
Ključni izazov za BiH, kao i za FBiH, jest povećanje gospodarskog rasta odnosno uklanjanje prepreka za razvoj potencijala. Fokus Ekonomske politike i PER-a FBiH je otvaranje novih radnih mjesta, bolja regionalna i međunarodna povezanost, te povećanje životnog standarda stanovništva, uz osiguranje stabilnosti mirovinskog sustava i unaprjeđenje sustava socijalne zaštite. Za ostvarivanje ovih ciljeva nužne su, uz makrofiskalne politike, i sektorske strukturalne reforme.
