Od iduće godine Republika Hrvatska uvodi obvezan vojni rok za sve mladiće koji navrše 19 godina, a u iznimnim slučajevima za mladiće između 19 i 30 godina. Pritom se ta obveza odnosi na sve državljane Republike Hrvatske sukladno Zakonu o obrani. Međutim, zbog zakonskih ograničenja u Bosni i Hercegovini ta obveza se neće odnositi na mladiće iz BiH koji posjeduju dvojno državljanstvo.
Dosta konfuzije stvorilo se proteklih dana u javnosti oko obveze služenja dvomjesečnog vojnog roka u Republici Hrvatskoj. A kako su objasnili iz Ministarstva obrane naše susjedne zemlje u vojnoj evidenciji se nalaze svi punoljetni mladići, a po navršavanju 19. godine na kućne adrese počet će im stizati pozivi u vojsku.
“Mi upućujemo pozive samo onim hrvatskim državljanima koji žive u Republici Hrvatskoj, odnosno imaju kod nas prijavljeno prebivalište i ako su na prihvatljiv način regulirali svoje boravište. Svi državljani, odnosno građani Republike Hrvatske dužni su braniti svoju zemlju i to se odnosi na sve druge državljane Republike Hrvatske koji žive u nekim drugim zemljama. Ako su zemlje u kojima žive regulirali svoju vojnu obvezu, to nisu dužni učiniti u Republici Hrvatskoj”, kazao je ravnatelj uprave za ljudske resurse Ministarstva obrane RH Ivan Jušić.
Hrvatska kako su pojasnili iz MORH-a, neće odbijati mlade ljude s hrvatskim državljanstvom iz drugih zemalja, ali neće im ni slati pozive. A za one koji žive u Hrvatskoj, odbijanje poziva u vojsku nosi sa sobom i stroge novčane kazne. Ipak, mladići koji posjeduju dvojno državljanstvo Hrvatske i BiH, ako u BiH imaju prebivalište, ne podliježu Zakonu o obrani Republike Hrvatske, nego Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine. A upravo je kolizija ova dva zakona je stvorila i najviše dvojbi u javnosti.
“Zakon o obrani BiH u članku 51 kaže da je zabranjeno angažiranje državljana Bosne i Hercegovine u svojstvu novaka u oružanim snagama drugih država. Znači, došlo je do kolizije kada su u pitanju ta dva zakona. Isto tako, 2007. je potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, gdje je u članku 5 piše da dvojni državljanin vojnu obvezu izvršava u onoj državi gdje ima prebivalište”, objašnjava Slaven Galić, zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine.
U slučaju da mladići s dvojnim državljanstvom koji žive u BiH, odluče pristupiti vojnoj obuci u Hrvatskoj, prema Zakonu o državljanstvu BiH i članku 23 prijeti im oduzimanje državljanstva BiH. No, s druge strane iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske su objasnili kako oni neće sankcionirati hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
“Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, a imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i državljanstvo BiH, Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama”, priopćio je MORH.
“Ukoliko odluče da hoće živjeti u Republici Hrvatskoj, a zadržati državljanstvo BiH, onda će morati regulirati svoju vojnu obvezu u Republici Hrvatskoj. Nisam siguran, ali mislim da Srbija ima sličan zakon i da je na sličan način regulirano sudjelovanje u ratovima i slično”, kaže Jušić.
“Od toga ne bih stvarao neki problem, sigurno da će se voditi računa o svemu, uključujući i o interesu svih koji su uključeni u taj proces”, dodaje Božinović.
Podsjetimo, Hrvatska obvezan vojni rok vraća nakon njegovog ukidanja 2008. godine. Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, a prvi ročnici u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi očekuju se početkom iduće godine. Bosna i Hercegovina je ukinula obvezan vojni rok još 2006. godine.
Više u prilogu:
