20.3 C
Neum
Subota, 13 travnja, 2024
spot_img
NaslovnicaLifestyleVelike bitke Drugog svjetskog rata

Velike bitke Drugog svjetskog rata

Početni pohodi Drugog svjetskog rata rezultirali su nizom njemačkih pobjeda. Superiorno korištenje suvremenog naoružanja poput tenkova i zrakoplova te razrađena doktrina i smjelo vodstvo rezultiralo je trenutnim pobjedama ne samo nad manjim državama, nego i nad brojčano i tehnološki jednakim ili čak nadmoćnim silama poput Britanije, Francuske i SSSR-a.

No, unatoč uspjesima njemačke vojske, ista nije mogla zadati konačne udarce Britaniji u zračnim borbama iznad Engleske i SSSR-a pred vratima Moskve što je značilo da je sukob poprimio oblik rata na iscrpljivanje.

-Oglas-

U nastavku donosimo neke od poznatijih bitki Drugog svjetskog rata:

OPERACIJA BARBAROSSA (1941.)

Golema njemačka vojska od 3,3 milijuna ljudi poduprta s više od 3000 tenkova i gotovo jednakim brojem zrakoplova izvršila je 22. lipnja invaziju na Sovjetski savez. Golema invazijska sila imala je zadatak po brzom postupku osvojiti Moskvu, Ukrajinu i Lenjingrad. Operacija kodnog imena Barbarossa ili “Crvena brada” trajala je sve do 5. prosinca 1941. godine, a sama po sebi je bila prekretnica rata budući da je njezin ishod odlučio o samom naknadnom kraju rata.

Tenk Panzer MK III.

Bitka se odvijala na Istočnom bojištu, pogotovo otkad se Finska pridružila u srpnju 1941. godine te se tada Istočno bojište protezalo od Crnog mora do Arktika, a Nijemci su skoro stigli do predgrađa Moskve.

Njemačka vojska je pred Moskvu došla u početkom listopada, a marš na Moskvu nazvan je operacija “Tajfun”. Napredak Nijemaca nije bio značajan u tom razdoblju zbog niskih temperatura koje su išle i do -20 Celzijevih stupnjeva što je otežavalo život i cjelokupnu organizaciju vojske. Kao jedan od važnijih zapovjednika na ruskoj strani istaknuo se general Georgij Žukov koji je prethodno spasio Lenjingrad, a spas je Moskva dočekala 5. prosinca kada je Žukov naredio Kalinjinovom frontu pod vodstvom generala Ivana Konjeva da krene u napad. Istu je učinio i na Zapadnom frontu.

Operacija Barbarossa

Takva organizacija napada je iznenadila njemačku stranu, Crvena armija je preuzela inicijativu na središnjem dijelu bojišta, ali Hitler je odbijao narediti povlačenje.

BITKA KOD MIDWAYA (1942.)

Admiral Isoroko Jamamoto, vrhovni zapovjednik japanske Udružene flote od početka je imao rezerve o započinjanju rata. Neposredno prije napada na Pearl Harbour upozorio je: “Šest mjeseci ću bez problema harati Pacifikom. Nakon toga, ne mogu ništa obećati.”
On je izuzetno dobro poznavao SAD budući da je studirao na Sveučilištu Harvard i službovao kao vojni ataše u Washingtonu. Vjerovao je da postoji jedan način da se uništi pacifička moć SAD-a, a to je niz brzih napada i pobjeda. Iako je napad na Pearl Harbour bio uspješan, američki nosači zrakoplova nisu bili uništeni te je on smatrao da posao nije završio.

Bitka za Midway

Bitka kod Midwaya počela je 4., a završila 7. lipnja 1942. godine i bila je prekretnica rata na Pacifiku. Japanci su željeli zauzeti otok Midway i okupirati susjedne otoke Attuu i Kisku na Aleutima. Sama bitka predstavljala je veliki poraz Japana, uništena su im 4 nosača zrakoplova te su morali otkazati invaziju na otok Midway.

STALJINGRAD (1942. – 1943.)

Staljingrad je promijenio naličje Drugog svjetskog rata. Wehrmacht je nakon kataklizmičkog sukoba doživio svoj treći poraz na razini armije. Strateška premoć na Istočnom bojištu počela se okretati u korist Crvene armije.

Nakon surove zime i neuspjele operacije Barbarossa, Hitler se morao suočiti s novom strateškom odlukom. On od napada na Sovjete nije odustajao. Njemačka vojska je za napad na Ruse bila spremna tek na proljeće 1942. godine, a on je umjesto napada na Moskvu započeo s operacijom “Plavi” čiji je cilj bio osvajanje prije potrebnih naftnih polja na Kavkazu. Na putu do istih ispriječio se Staljingrad.

Bitka je započela 14. rujna 1942. godine i trajala sve do 2. veljače 1943. godine. Nijemci su skoro uspjeli osvojiti grad, ali su Sovjeti ipak odnijeli prevagu. Bitka za Staljingrad temeljila se ponajviše na principu “uličnih borbi” na kojem su inzistirali Sovjeti. Nijemci su pretrpjeli ogromne štete u naoružanju i ljudstvu, oko 250 000 Nijemaca je nastradalo, bilo u posrednim borbama bilo naknadno u zarobljeništvu. Ova bitka obilježila je početak kraja njemačkog postojanja na Istočnoj bojištu.

Napad na Staljingrad

ISKRCAVANJE U NORMANDIJI (1944.)

Dan D, savezničko iskrcavanje na normandijskoj obali okupirane Francuske 6. lipnja 1944. godine bio je jedan od najznačajnijih datuma Drugog svjetskog rata. Zapadni Saveznici su pripremali tu operaciju još od 1943. godine te joj dali ime “Neptun” odnosno Overlord. Na Dan D se 160 000 američkih, britanksih i kanadskih trupa (i mali kontigent Francuza) iskrcalo i utvrdilo mostobrane u Normandiji.

Iskrcavanje u Normandiji odvilo se 6. lipnja, a ta je lokacija odabrana upravo zbog toga što su se pješčane plaže nalazile unutar dometa zračne potpore. Britanci i Amerikanci su se dugo željeli vratiti u sjevernu Europu, a tu su priliku vidjeli sada. Iskrcavanjem na pješčane plaže Francuske Saveznici su uspješni osigurali priobalje te tako otvorili Drugo bojište što je ujedno obilježilo prekretnicu rata.

Dan D, iskrcavanje u Normandiji

BITKA ZA BERLIN (1945.)

Krajem 1944. godine postalo je očito da Njemačka gubi rat. Dva fronta Crvene armije pod zapovjedništvom maršala Ivana Konjeva i Georgija Žukova brzo su napredovala kroz zapadnu Poljsku. Dalje na sjeveru 2. bjeloruski front pod maršalom Konstantinom Rokossovskim prodro je u baltičke zemlje.

Bitka za Berlin

Napad na Berlin započeo je 16. travnja, a završio 2. svibnja 1945. godine. Saveznici su se odlučili na ovaj potez odlučili jer su smatrali da se uspješan kraj rata može osigurati jedino uspješnim napadom na Berlin.

Veliko topničko oružje kao ovaj 152 mm top kojeg vuče traktor, činilo je značajan dio crvenoarmijskih snaga

Staljin je naredio Crvenoj armiji da zauzme Berlin, a prema gradu se uputilo osam armija koje su prokrčile put te su se njemački vojnici našli opkoljeni golemim brojem sovjetskih vojnika. Kao ishod ove bitke je konačni slom nacizma, samoubojstvo Hitlera, a Berlincima je ostalo da izbroje štetu. Nakon ove bitke započinje obnavljanje opustošene Europe.

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije