31.4 C
Neum
Ponedjeljak, 17 lipnja, 2024
spot_img
NaslovnicaVijestiUskoro se očekuje pad inflacije, znači li to i pad cijena?

Uskoro se očekuje pad inflacije, znači li to i pad cijena?

Novi podaci su ohrabrujući obzirom da cijene sporije rastu, ali isto tako pokazuju kako je inflacija i dalje tu te će se još zadržati tijekom ove godine”, odgovara Hadžić.

Iz Zavoda za statistiku Federacije BiH potvrđeno je kako je godišnja razina inflacije u ovom bh. entitetu za ožujak niža od onog iz veljače. Sličan scenarij predviđa se i za idući mjesec. Kako će se trend odražavati u praksi, odnosno što će to značiti za cijene proizvoda, osobito osnovnih životnih namirnica, koje ne prestaju rasti?

-Oglas-

Za N1 je o tome govorio makroekonomski analitičar i sveučilišni profesor Faruk Hadžić.

Hadžić je još prošlog mjeseca istaknuo očekivanje da će godišnja razina inflacije u ožujku, a posebno u travnju biti napokon niža, a što je u konačnici i potvrđeno iz Federalnog zavoda za statistiku.

U veljači je godišnja razina inflacije u ovom entitetu iznosila 13 posto, u ožujku je spala na 10,2, dok će, prema očekivanju Hadžića, ova brojka za travanj spasti ispod 10 posto.

No, jesu li ovo nužno dobre vijesti za građane? Kakve brojke će nastaviti zatjecati na policama u trgovinama?

“Bez obzira na godišnju nižu razinu inflacije, cijene hrane su nastavile rasti, što sam također najavio početkom godine, za razliku od nekih kolega ekonomista, koji su prognozirali značajan pad cijene hrane već od početka ove godine. Cijene hrane su nastavile rasti i u ožujku kod nas u BiH, ali sporije u odnosu na prethodno razdoblje, što pokazuju i podaci u odnosu na bazno razdoblje. U konačnici, ovi podaci su ohrabrujući obzirom da cijene sporije rastu, ali isto tako pokazuju kako je inflacija i dalje tu te će se još zadržati tijekom ove godine”, odgovara Hadžić.

Hadžić, ujedno, daje odgovor i na ono što građane uglavnom najviše zanima – može li se, barem u dijelu ponude, očekivati povratak na cijene približne onima kakve su plaćali prije nekoliko godina.

Generalni problem inlacije, pojasnio je, leži upravo u tome da se cijene većinom ne vraćaju na prethodnu razinu.

“Ovdje treba napraviti razliku od cijena proizvoda koji ekstremno poskupe u kratkom roku zbog određenih tržišnih poremećaja poput suncokretovog ulja, kako je to bio slučaj prije godinu dana. Nakon toga došlo je smanjenja cijene, ali opet na kraju ta cijena je još uvijek daleko od one cijene koja je bila prije par godina”, naveo je.

Cijene nekih drugih proizvoda se neće vraćati na prethodnu razinu jer smo se mi „prilagodili“ tim višim cijenama. Drugim riječima – tražili smo veće plaće.

“Više puta sam navodio primjer frizerskih usluga, peciva u pekarnama. Potrebno je samo povijesno gledati koliko su te cijene iznosile prije 15-ak godina. U istom razdoblju kako su rasle cijene, rasle su i plaće i mirovine kako bi se s tim povećanjem primanja amortizirao udar rasta cijena, što je opet dovelo do pritiska da cijene drugih proizvoda nastave rasti. Zbog toga je teško očekivati da se cijene vrate na neku prethodnu razinu, jer bi to značilo da u isto vrijeme se smanje i cijene i plaće i mirovine, što je gotovo nemoguće”, zaključuje Hadžić.

Ono što je realnije, dodao je sugovornik N1, jeste da cijene nekih proizvoda se mogu korigirati na niže, ali ne opet na prethodnu razinu, uz rast plaća i mirovina, a time generalnog standarda građana, te na taj način amortizirati i ublažiti efekte rasta cijena – inflacije.

Osim što će nastaviti plaćati više cijene nego ranije, bh. građani nastavit će plaćati i indolentnost političara. Uputa od struke nije nedostajalo, volje standardno jeste. Tako je Hadžić nedavno upozorio na službenom Facebooku kako će posljednice liječenja inflacije sada biti dosta teže i bolnije.

Za N1 pojašnjava kako će uskoro biti potrebno izdvojiti dosta više novca za, primjerice, usklađivanje mirovina i invalidnina, ili plaća radnika u javnom sektoru, nego da se na početku donijele mjere kako se ne bi dopustio tako veliki rast cijena.

Kao primjer je naveo teošarine na gorivo, za koje je početkom 2022. godine predložio da se privremeno obustavi njihova naplata na šest mjeseci.

Uz to navodi i kako rast poreznih prihoda kao posljedica rasta cijena – inflacije, nije iskorišten za rasterećenje poslovanja poduzeća i povećanje plaća radnika.

 

“Tako su i troškovi rada značajno povećani i tu je napravljena ogromna greška, posebno u Fedaraciji BiH. Zbog toga sam najavio da će posljedice biti bolnije i teže, što se sada potvrdilo”, pojasnio je.

I dok je pred cijelom državom očito još jedna izazovna godina, ona će osobito biti “uzbudljiva” za građane entiteta RS, kojeg očekuje povrat vrtoglavo visokog stranog duga – problem, koji se neće moći riješiti bez novih zaduženja.

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije