Od početka ove pandemije ljudi su globalno izloženi traumatskim iskustvima vezanima uz COVID-19 pandemiju – bilo u izravnom kontaktu ili, posredno, putem medija – što je rezultiralo znatnim ugrožavanjem njihovih psiholoških potreba u svim svjetskim regijama zahvaćenih pandemijom. Razorni učinci pandemije na mentalno zdravlje i psihološku dobrobit rezultat su neočekivanosti pojave i brzine širenja virusa, protuepidemijskih mjera, preopterećenosti zdravstvenih sustava, informacija o velikom broju umrlih od posljedica ove bolesti, ekonomskih gubitaka ili gubitka zaposlenja. Kao odgovor na pandemiju koronavirusa, službenici javnoga zdravstva od stanovništva traže da učinimo nešto što prirodno ne odgovara našoj vrlo društvenoj vrsti: držite se podalje jedni od drugih.
Ovogodišnji cilj svjetskog dana mentalnog zdravlja jest obratiti pozornost na nejednakost u skrbi o mentalnom zdravlju u svijetu, odakle dolazi i ovogodišnji slogan: Mentalno zdravlje za sve.
Posljednjih godina sve se više priznaje važnost uloge mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što ilustrira uključivanje mentalnog zdravlja u ciljeve održivog razvoja. Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta, dok je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom od 15 do 29 godina. Ljudi sa teškim mentalnim poteškoćama umiru prerano – čak dva desetljeća ranije – zbog fizičkih stanja/problema koja se mogu spriječiti.
Unatoč napretku u nekim zemljama, ljudi sa problemima mentalnog zdravlja često doživljavaju ozbiljna kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.
Mnogi se problemi mentalnog zdravlja mogu učinkovito liječiti uz relativno niske troškove, no jaz među ljudima kojima je potrebna skrb i onima koji imaju pristup skrbi i dalje je velik. Učinkovita pokrivenost liječenjem i dalje je izuzetno niska.
Pazite na sebe i svoje zdravlje, ne samo fizičko, nego i mentalno! Porastom našeg razumijevanja mentalnog zdravlja, rastemo i mi.
