Dok sindikalna potrošačka korpa u oba entiteta iznosi oko 2000 KM, plaće su duplo, a mirovine skoro trostruko niže od toga. Stoga i ne čudi da je svako, pa i najmanje poskupljenje, briga više.
Posljednji u nizu udaraca je poskupljenje kruha.
Kad je riječ o standardnom pecivu od 600 grama, on je od 1,00 KM povećan na 1,30 ili 1,50 KM, zavisi od proizvođača.
Zašto cijena pšenice na burzama divlja, iako je na tržištu ima dovoljno, nitko ne može sa sigurnošću objasniti.
Cijena dizel goriva u prvom i drugom tjednu siječnja ove godine je bila 1,80 KM, dok je sada minimalno 2,27 KM, a kreće se i do 2,46 zavisno od benzinske pumpe.
Cijena ulja početkom godine bila je 2,00 KM, a sada je ona negdje i više od 3 KM.
Kilogram piletine se mogao kupiti i za 7,00 KM, dok je sada cijena oko 10,00 KM.
Kada je riječ o povrću, najviše je porasla cijena krumpira te se on prošle godine mogao kupiti za 0,80 KM, dok je njegova cijena sada od 1,50 do čak 2,00 KM. Domaća kruška, primjera radi, u listopadu prošle godine, u marketima u BiH je bila 1,25 KM, dok je sada 2,45 KM.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene u rujnu ove godine su za tri posto više nego u rujnu prošle godine. Najviše su poskupjeli hrana i prijevoz za skoro 10%.
Istovremeno rastu cijene energenata i životnih namirnica. Od siječnja će po svemu sudeći porasti i cijene cigareta, zbog porasta trošarina za 0,8 KM. Mogu li građani preživjeti?
Cijene sirovina drastično su porasle, kako pekarima, tako i građanima koji pored kruha, moraju još nešto pojesti i popiti. Ako se odluče za odlazak u restoran postoji mogućnost da će platiti i duplo više u odnosu na period prije pandemije.
Pileći file koji je bio šest, sedam maraka sada je deset. Kažu, kao teletina. Rastu cijene i svega ostaloga, ulja, različitih masnoća, putera, brašna, kave i slično.
Cijene povrća i voća često variraju ali se ugostitelji teško odlučuju na povećanje cijena. Neki razliku smanjuju tako što prave manje porcije.
Kanistar od 20 litara ulja za restoran iznosi preko 80,00 KM dok je cijena donedavno iznosila 40,00 KM.
Kilogram kave za ugostitelje sada se kreće između 40,00 i 60,00 KM, ovisno o proizvođaču i kvaliteti dok se ranije prosječna nabavna cijena kilograma kave kretala oko 25,00 KM.
Povećanje cijena plina je došlo skoro za 50% jer boca plina iznosi približno 30,00 KM na tržištu.
Do kada će cijene rasti i je li moguć pad cijena – potpuno je neizvjesno.
Gospodarstvenici poručuju kako cijene sirovina na burzama diktiraju cijene i na policama u BiH.
Ekonomisti najavljuju kako nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, jer se nikad nije manje proizvodilo, a više preraspodjeljivalo.
Dok građani pokušavaju rastegnuti plaće i mirovine od prvog do prvog, nadležni se o poskupljenjima ne oglašavaju. Zaliha nema, a u hitnu nabavku će se ići samo ako primijete „poremećaje na tržištu“. Ostaje nepoznato šta im još treba da poremećaje i primijete?
