U Neumu su se od 01.09. do 03.09. održao seminar pod nazivom “Dani kvalitete u zdravstvu u FBiH 2021.”. Jedan od predavača na seminaru je bio i Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva Federacije BiH i član kriznog stožera BiH. Seminar se bazirao na pandemiju covid-19, te izazove i posljedice koje pandemija ostavlja na stanovništvo. Teme su bile široke, od nabave cijepiva, imunizacije, epidemioloških mjera, liječenja oboljelih od covid-19, do posljedice pandemije na mentalno zdravlje stanovništva i mnogih drugih tema.
Neum.online je obavio razgovor s Goranom Čerkezom koji donosimo u nastavku.
Dolazi jesen i zima, ljudi se plaše novog zatvaranja. Kakvo je vaše stručno predviđanje s obzirom da imamo veliki broj cijepljenih i preboljelih?
BiH trenutno uvelike ulazi u četvrti val, ali kakva će situacija u njemu biti najviše ovisi od broja cijepljenih. Za sada je broj cijepljenih jako nizak, što znači da bi se potencijalno mogao očekivati veći priljev u bolnicama. Posebno treba imati u vidu da se ovaj soj virusa širiti pedeset puta brže od britanskog soja, a sto posto se više širi od onog početnog vuhanskog soja, što naposljetku znači veći broj oboljelih. Kad bi imali veću stopu procjepljenosti, bili bi sigurno bezbrižniji. Ljudi bi i dalje oboljevali jer i cijepljeni oboljevaju i prenose bolest, ali ne bi imali teže oblike i simptome.
Kakav je trenutno zdravstveni sustav u BiH i je li spreman za četvrti val?
Što se tiče zdravstvenog sustava, sustav je spreman, na ovome se radi više od godinu i pol dana i mislim da tu neće biti nikakvih problema. Pitanje krize nije samo pitanje zdravstvenog sektora, to je pitanje svakoga pojednica, koliko ćemo se zapravo pridržavati onih osnovnih mjera kao što su nošenje maske, higijena, držanja distance, a to je jedan od preduvjeta. Drugi preduvjet je da se što prije odemo cijepiti i na taj način razvijemo imunitet. Treba vremena da se imunutet razvije, a mi već ulazimo u to, tako da mislim da je zadnji trenutak da se ljude pozove na cijepljenje.
Mislite li ako se situacija ovako nastavi da bi moglo doći do ponovnog lockdowna?
Ne. Lockdown iz dosadašnje prakse definitivno nije opcija, ali nikad ne treba isključit pojedine restrikcije i njihovu primjenu. Pojedine restrikcije da, ali ne potpuni lockdown. Naravno, ako bude veliki priljev zaraženih, neke restrikcije će sigurno postojati, jer je važno održati bolnice. Osnovni razlog za neku veću restikciju bi trebao biti taj parametar. Trenutno pratimo stanje na osnovu četiri parametra, a to su natalitet, incidenca, broj testiranih i broj priljeva u bolnice. Na osnovu toga se stvaraju četiri razine prijenosa i svaka razina ima svoje određene restirkcije.
Spomenuli ste broj cijepljenih, a on je još uvijek nizak. Koliki je to otprilike postotak na nivou Federacije?
Na području Federacije BiH je oko 20 posto cijepljenih. To je podatak od prošlog utorka, s tim da moramo imati u vidu kako je značajan broj ljudi cijepljeno u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, te da je ukupni broj minimalno 25 %, a vjerovatno čak i veći. Jako je bitno znati da ovaj sadašnji val virusa zahvaća puno mladih.
U temama seminara ste imali i utjecaj pandemije na mentalno zdravlje stanovništva. Kako se pandemija odražava na mentalno zdravlje?
Svaka kriza, pa i ova, nosi posljedice za mentalno zdravlje. Pored narušavanja fizičkog zdravlja, pitanje je i mentalnog zdravlja. Stoga smatram da je važno reći kako je Bosna i Hercegovina posvetili značajnu pozornost na mentalno zdravlje i kroz organizaciju službi mentalnog zdravlja ima negdje oko 44 centra u Federaciji koja se time bave. Mi smo radili s ljudima, dosta ih se javilo, ali će se posljedice za mentalno zdravlje tek pokazati, posebno na djeci.
Na djeci će se najviše odraziti jer online nastava i sve ostalo što se dogodilo na socijalnom polju jako utječe na njih. Djeca trpe strah od nepoznatog, ograničeni su u socijalnim vještinama, te ako nemaju komunikaciju i druženje s vršnjacima gube socijalne vještine koje su im u razvoju.
Koliko kod nas ljudi uopće traže pomoć kad je u pitanju mentalno zdravlje?
Mogu vam reći da je to sve više i više. Ipak, još uvijek je daleko od onoga koliko bi trebalo biti. U nas se taj segment zanemaruje donekle, a on bi trebao biti normalan i poželjan. Na primjer, na Zapadu to postaje popularno i u jednu ruku je trend imati svog psihologa. Smatra se da svaka zaposlena osoba treba bar jednom tjedno obaviti razgovor s psihologom. Na taj način se rješavaju problemi koji su nezaobilazni u životu i radu, a utječu na mentalno zdravlje osobe.
U nas je društvo još uvijek specifično jer ima jaku instituciju obitelji koja to uvelike zamjenjuje. U nas se još uvijek razgovara, postoji obitelj, susjedi, prijatelji i to je jedan od razloga zašto je slabije zaživilo korištenje stručne pomoći.
Kad govorimo o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje ne smijemo zaboraviti zdravstvene radnike. To su ljudi koji su prošli preteške situacije, odvojenosti od obitelji, neprekidan rad danima, strah za sebe, bližnje i pacijente. Uvjeti u kojima su radili i tempo rada su zasigurno ostavili posljedice na njima koje će se tek osjetiti i na kojima treba raditi.
Čerkez kaže kako je čest gost u Neumu i jako voli provoditi vrijeme u Neumu.
Neum je meni zaista poseban i često sam tu. Samo bih volio da je više iskorišten potencijal koji Neum ima. Neum nije samo more i plaže, ja tu vidim potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, kongresnog turizma, promicanje zdravog života, prehrane, treninga… Ovo je idealno mjesto za održavanje raznih sportskih natjecanja, šteta da nema staza za bicikliranje, trčanje uz more i sl. Mislim da je Neum idalno mjesto za održavanje triatlonskih natjecanja, budući da ima mogućnost bicikliranja, trčanja i ronjenja/plivanja. Nadam se kako će se sve to s vremenom izgraditi i omogućiti turistima, pored mora i plaža, jedan vid i aktivnog odmora.
