18.6 C
Neum
Četvrtak, 23 svibnja, 2024
spot_img
NaslovnicaDruštvoPredsjednica Općinskog vijeća Daniela Matić u panel raspravi govorila o položaju žena...

Predsjednica Općinskog vijeća Daniela Matić u panel raspravi govorila o položaju žena u BiH društvu

Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Agencija za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine objavili su, nakon više od 20 godina, rezultate sveobuhvatnog istraživanja za područje Bosne i Hercegovine o svakodnevnoj praksi u domaćinstvima i podjeli rada, o dinamici moći te složenoj strukturi društvenih percepcija. Barometar rodne ravnopravnosti osvjetljava i postojeće stereotipe te norme koje oblikuju i utječu na živote žena i muškaraca u Bosni i Hercegovini.

U tom izvještaju prikazani su rezultati analize podataka prikupljenih putem ankete na reprezentativnom uzorku od 1.800 građana BiH, te putem diskusija u fokus grupama s lidericama i s pripadnicama ranjivih grupa na više različitih lokacija širom Bosne i Hercegovine.

-Oglas-

Na poziv organizatora u panel raspravi sudjelovala je predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić dajući svoju perspektivu o načinu na koji rezultati ovoga izvješća mogu kreirati promjenu društvenih normi i javnih politika s naglaskom na perspektivu osnaživanja žena u lokalnim zajednicama.

Vršiteljica dužnosti rezidentne predstavnice UNDP-a u Bosni i Hercegovini Narine Sahakyan istaknula je da podaci u tom izvještaju govore o tome kako društvena uvjetovanost oblikuje mogućnosti, izbore i dobrobit žena i muškaraca. Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović- Hadžiabdić istaknula je kako su u prethodna dva desetljeća napravljeni značajni koraci uvođenja održivog institucionalnog i pravnog okvira za ravnopravnost spolova, kao i jačanja kapaciteta i podizanja svijesti stručnjaka i opće javnosti.

Studije uključuju pozitivnu percepciju napretka (90 posto ispitanika/ca smatra da se situacija žena poboljšala, od implementacije institucionalnih i zakonskih okvira za rodnu ravnopravnost); Utjecaj tradicionalnih društvenih normi (unatoč napretku, tradicionalne društvene norme i dalje snažno utječu na odluke žena o karijeri. Žene se suočavaju s preispitivanjem i društvenim pritiskom ako pokazuju dominantne ili poduzetničke osobine. Osim toga, žene u politici podvrgavaju se dvostrukim standardima, pri čemu javnost često biva kritičnija prema ženama političarkama). Među ključnim rezultatima su i percepcije o liderskim ulogama (Otprilike trećina ispitanika/ca vjeruje da su muškarci pogodniji za upravljanje velikim kompanijama. S druge strane, skoro 80 posto ispitanika/ca vjeruje da su žene bolje u vođenju malih poduzeća zbog vremena i fleksibilnosti koje pruža za porodicu), te rodno uslovljena podjela kućnih poslova (Studija ističe snažnu rodno uslovljenu podjelu kućnih poslova pri čemu žene preuzimaju većinu neplaćenog i “nevidljivog” rada poput kuhanja, brige o djeci, brige o bolesnim članovima obiteji. Ta nejednaka raspodjela obveza i poslova u domaćinstvu ograničava izbor karijere za žene i umanjuje njihovu sposobnost djelovanja u političkom i javnom životu).

Žene u BiH svakodnevno provode 6-7 sati na neplaćenim obavezama i poslovima u domaćinstvu. U više od polovine domaćinstava, žene su isključivo odgovorne za kuhanje, a gotovo četvrtina smatra da je briga o djeci isključivo ženska dužnost. Nedovoljno razvijene, neefikasne i skupe socijalne usluge ograničavaju opcije za žene, dovodeći mnoge da biraju profesije koje omogućuju veću fleksibilnost i ravnotežu s obiteljskim obvezama.  Nalazi istraživanja jasno pokazuju da je za postizanje veće razine rodne ravnopravnosti potrebno raditi na obrazovanju, ekonomskom osnaživanju žena, dostupnosti socijalnih usluga, umrežavanju, mentorskoj podršci i izgradnji solidarnosti među ženama, kao i suzbijanju nasilja nad ženama.

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije