Općina Neum relativno je mlada općina osnovana 29. prosinca 1977. godine, odnosno od 1. siječnja 1978. godine kada se počinju stvarati uvjeti za gospodarski razvoj jedinog bosanskohercegovačkog izlaza na more. S razvedenom obalom od 25 kilometara Neum je tijekom godina počeo izrastati u turističku destinaciju s širokom lepezom gostiju iz različitih, pretežno europskih zemalja.
Turističko profiliranje Neuma započelo je još za vrijeme Austro-Ugarske, točnije od 1911. godine kada austro-ugarski činovnici traže od Zemaljske vlade da im udjeli zemlju za gradnju odmarališta i sredstva za uređenje plaže za njih i njihove obitelji koje im dolaze u posjet. Nastavak gradnje odmarališta za radnike nastavlja se i tijekom postojanja Jugoslavije, no svakako se turistički boom ostvaruje nakon završetka rata 1995. godine.
U vrijeme osnovanja, općina Neum bila je izrazito zakržljalog gospodarskog razvoja, sve što je postojalo uz more bilo je bazirano na principu socijalno-odmarališnog tipa, dok je za zaleđe bilo karakteristično ekstenzivno gospodarstvo.
Gospodarsko stanje svakako je bilo u korak s političkom situacijom, a uvjeti za napredak počinju se javljati 1978. godine, odnosno stvaranjem općine Neum. Od tada se planski počinje ulagati u općinu, a Neum nije više isključivo mjesto odmarališta i vikendica.
Pojava višestranačja u Hrvatskoj otvorila je vrata identičnoj pojavi i u Bosni i Hercegovini. Suradnja pojedinaca, a kasnije i manjih skupina s istomišljenicima iz Hrvatske, stvaraju se preduvjeti za novo političko ozračje koje se, u datim okolnostima, nije moglo zaustaviti.
Na prvim višestranačkim izborima održanima u Bosni i Hercegovini 18. studenog 1990. godine na području općine Neum su postignuti slijedeći izborni rezultati: HDZ je dobio 35 odbornika ili 87,41% glasova, SDS 2 odbornika ili 4,55%, SDA 2 odbornika ili 4,03% glasova te Nezavisna lista jedno odborničko mjesto ili 3,99% glasova. Prva osnivačka Skupština općine Neum održana je 6. prosinca 1990. godine na kojoj je izabrano općinsko vodstvo i to: Ivan Bender, predsjednik, Pero Pavlović, dopredsjednik i Vjekoslav Krvavac, tajnik. Na čelu Općinske Vlade, koja je konstituirana 7. veljače 1991. godine bio je Stjepo Leženić.
Nadležnosti rada općinske vlasti u tom prvom sazivu odnosio se na vitalne probleme hrvatskog naroda s kojima su se svakodnevno susretali. Posebno se to odnosilo na aktivan rad da državna uprava postane većinski s hrvatskim obilježjem, da policiju napuste strani elementi te da dođe do sređivanja stanja u zdravstvu, školstvu i gospodarstvu. Posebnu ulogu u tome imao je hrvatski jezik te plansko sređivanje gospodarskih objekata.
Pomoć pri očuvanje višestoljetnih hrvatskih ognjišta tijekom ratnih i burnih 90-ih godina uvelike je pružila politička scena. Uz predan otpor hrvatskih branitelja na prvim crtama obrane te uz politička previranja, dominaciju određenih stranaka i ključnih pojedinaca, politička slika se slagala na povoljan način za hrvatsko nacionalno tijelo. Imajući u vidu opstojnost hrvatskog bića tijekom 90-ih godina, današnja vlast bi kao vodeću premisu trebala imati brigu za lokalnu zajednicu, opstanak, ostanak i poboljšanje uvjeta života lokalnog stanovništva.
Ekonomski, gospodarski, kulturni te intelektualni napredak može se ostvariti isključivo uz pomno biranje pojedinaca koji, uz volju i želju za rad, ispred vlastitih interesa stavljaju dobrobit i napredak cjelokupne zajednice. Primjerice, u Rimski senat se u staroj Rimskoj Republici moglo ući tek s navršenim određenim brojem godina (42) te s prethodno skupljenim iskustvom za rad u određenom području. Pomno su se birali najmudriji i najiskusniji za vođenje države. Jer, mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede.
