BiH je u prvoj polovici 2022. godine uvezla 9,5 milijuna kg kave što je za milion kilograma manje nego u istom vremenu prošle godine. Međutim, zanimljivo je da je navedena količina uvezenog napitka plaćena čak 26 milijuna KM više nego za prvih šest mjeseci 2021. godine, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
“Od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine u BiH je uvezeno 9.517.635,88 kg kave, čija je vrijednost bila 65.872.646 KM. Od početka siječnja do kraja lipnjv 2021. godine BiH je uvezla 10.761.850,29 kg kafe, a statistička vrijednost uvoza iznosila je 39.450.573 KM”, navodi se, između ostalog, u odgovoru “Nezavisnim novinama” iz UNO BiH.
Više od polovice uvezenih količina crnog napitka, kao i prethodnih godina, stiglo je iz Južne Amerike, točnije Brazila, i to 5,3 milijuna kilograma.
“Iz Indije je uvezeno 2,4 milijuna kg, slijede Italija, Vijetnam, Singapur te Uganda. Listu najvećih zemalja iz kojih uvozimo kavu zatvaraju Hrvatska i Srbija”, priopćeno je iz UnO BiH.
Podaci nisu iznenađenje za struku…
Aleksandar Ljuboja, ekonomist iz Banja Luke, kaže da gotovo da ne postoji roba na svjetskom tržištu čija vrijednost nije povećana zbog neizvjesne ekonomske situacije, ali i toga da se tržište u ovom trenutku teško može kontrolirati.
“Jednim dijelom to može biti izazvano i monopolizmom”, ističe Ljuboja za “Nezavisne novine”.
Kada je u pitanju kava, on smatra da se razlozi ovakvog uvoznog bilansa u BiH mogu tražiti i u činjenici da su u prethodnih nekoliko godina glavni svjetski proizvođači, od kojih BiH nabavlja kavu, imali ogromnih problema prilikom proizvodnje.
“Glavni proizvođači iz Latinske Amerike su bili pogođeni poplavama, a kasnije i bolešću. Bio je jako slab rod kave, ali i sličnih proizvoda, pa su pojedini proizvođači propali i nisu više bili u mogućnosti proizvoditi kavu. To se automatski odrazilo na porast njene cijene, koji mi nismo ni primijetili”, pojašnjava Ljuboja.
