Mame li vas more savršeno za kupanje, fina dalmatinska kuhinja i najbolji plavci na čarobnom poluotoku? Ovim razlozima za put prema jugu dodajte još jedan – Festival soli.
Morat ćete požuriti jer njegovo šesto izdanje započeto u kolovozu traje do 20. rujna. Središnja festivalska zbivanja su u Stonu gdje ćete u najstarijoj solani na Mediteranu otkriti i kako se bere sol i njezin cvijet. Posjetite i Knežev dvor u kojem je 10. rujna, u sklopu Festivala otvorena izložba slika s likovne kolonije “Art park Komarda”.
Festivalski meniji od Stona do Trpnja
Festival soli, posljednji je od tri ljetna festivala na Pelješcu u čijoj organizaciji sudjeluju sve četiri turističke zajednice s poluotoka – Ston, Janjina, Orebić i Trpanj – prilika je i da uz čašu plavca malog kušate i najfinije specijalitete i nadaleko poznate stonske kamenice.
Naime, pelješke konobe, vinarije, školjkari, restorani i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih više od četrdeset, pobrinuli su se da u ukusnim lokalnim delicijama i omiljenim plavcima uživate po povoljnim festivalskim cijenama.
Kuhari u restoranima kreirali su i dva posebna menija, od 150 i 230 kuna, a vinari uključeni u manifestaciju svoja vina nude i do 20 posto povoljnije.
Jedina sol u svijetu bez aditiva
Bogata mineralima morska sol je najkvalitetnija, a stonska je već stoljećima među najboljima… Jedina je sol u svijetu bez aditiva, proizvodi se na isti način kao i u doba starog Rima, neizostavan je začin i još uvijek jedini konzervans delicijama poput dalmatinskog pršuta.
U Stonskoj solani godišnje se proizvede oko 330 tona soli, zanimljivost je da je to gotovo dvostruko manje od rekordne daleke 1611. kada je izvađeno čak 611 tona soli. Bilo je to u vrijeme Dubrovačke Republike kada je stonska sol imala strateški značaj i njezin kilogram vrijedio je kao i kilogram zlata, pa je opasana monumentalnim zidinama, najduljim nakon Kineskog zida, danas jednom od najvećih atrakcija dalmatinskog juga.
Bazeni i danas nose imena po svecima
Za prodaju soli knez Dubrovačke Republike u Stonu je otvorio poseban ured, vodile su se stroge evidencije, sol se izdavala isključivo uz prisustvo dva notara i pisara, koji su uz kneza i jedini imali, ključeve njezinog skladišta.
U vrijeme vađenja soli na snazi je bila mobilizacija, radnike se plaćalo u zlatu ili soli, a dužnost im je bila na vađenje dovesti magarce i konje za zaprege. Iz vremena Dubrovačke Republike potječu i imena bazena za kristalizaciju uklesana u kamenu.
I danas se sol vadi iz bazena sv. Vlaha, sv. Frane, sv. Nikole, sv. Antuna, sv. Ivana, sv. Petara i Pavla, Marije i Josipa, a samo jedan bazen ne nosi ime po svecima. Njegov je naziv Mundo, u prijevodu svijet ili narod, a njegova sol čuvala se u posebnom skladištu. Iz njega je manji dio dobio knez, nekoliko vreća crkva, a sve ostalo podijelilo bi se stanovništvu koje nije imalo novca za kupnju soli, prenosi Večernji list.
Na svega par kilometara od Neuma smjestilo se ovo malo mjesto bogate povijesti. Iskoristite preostale dane dok Festival još traje da s obitelji i prijateljima posjetite ovaj pelješki dragulj.
