Rak prostate je zloćudni tumor koji nastaje u prostati, a vremenom se može putem krvi i limfe proširiti u druge organe i tkiva. Srećom, rak prostate uglavnom sporo raste u odnosu na mnoge druge vrste karcinoma.
Skoro 90% svih karcinoma prostate ostaju desetljećima klinički neprimjetni. Ovako visoka učestalost klinički neprimjetne ili slučajno otkrivene zloćudne bolesti je jedinstvena osobitost raka prostate.
Prema statistikama, od stotinu tisuća ljudi starijih od 65 godina, 25 ih umre od raka prostate. Po učestalosti je drugi najčešći zloćudni tumor kod muškaraca u Federaciji BiH. Rak prostate je na visokom 6. mjestu svih uzroka smrtnosti od malignih bolesti u FBiH.
Po dobnim razdobljima najveći broj oboljelih od raka prostate su treće životne dobi, tj. u skupini starijih od 65 godina s najvećom stopom incidencije u srednjoj starosti između 75. i 84. godine života. Muškarci koji imaju obiteljsku povijest karcinoma prostate ili povišene vrijednosti PSA imaju visok rizik za razvoj zloćudne novotvorine prostate.
Nije zabilježena pojava raka prostate prije 40. godine života. Nakon 50. godine života incidencija naglo raste, a pik pojavnosti je u dobi od 70. do 74. godine kad se bilježi preko 400 novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate godišnje na 100.000 muškaraca. Prema zadnjim procjenama, smrtnost od raka prostate je u ponovnom porastu.
Točan uzrok raka prostate nije poznat.
Smatra se da nije povezan s benignom hiperplazijom prostate (BHP). Rizični čimbenici za karcinom prostate su poodmakla dob, genetika (nasljedna sklonost), utjecaji hormona, te čimbenici iz okoliša kao što su toksini, kemikalije i industrijski proizvodi. Nedvojbeno je da se rizik za razvoj raka prostate povećava s dobi. Genetska predispozicija, kao što je spomenuto, igra važnu ulogu u riziku razvoja raka prostate. Rak prostate u više članova obitelji može povećati rizik. Taj rizik je i dva do tri puta veći od rizika za ljude bez raka prostate u obitelji.
Simptomi bolesti javljaju se kasno, znatno kasnije nego simptomi dobroćudnog povećanja prostate. Najčešći simptomi koji dovode pacijenta liječniku su: učestalo mokrenje, otežano mokrenje, isprekidano mokrenje (stane pa krene), često mokrenje (osobito noću), slabiji ili slab mlaz mokrenja, stalni osjećaj nedovoljno ispražnjenog mjehura, krv u mokraći i spermi, bol i pečenje pri mokrenju, problemi s erekcijom, bolna ejakulacija, česta bol i ukočenost u donjem dijelu leđa,a u kasnijoj fazi bolesti mršavljenje, gubitak teka i slabost.
Svaki bi muškarac nakon četrdesete godine života trebao obaviti urološki pregled prostate, koji uključuje razgovor s urologom, ultrazvuk prostate, krvni test specifičnoga antigena prostate (PSA) te rektalni pregled prostate. Od iznimne je važnosti da se takvi pregledi obave jednom godišnje. Samo na taj način karcinom prostate može se otkriti u ranoj fazi, kada je i izlječiv u čak 98% slučajeva.
Brkovi kao ukras muškog lica u mjesecu studenom dobivaju sasvim novo značenje. Riječi moustache (brk) i November (studeni) neobično su spojene u riječ “Movember” kako je nazvana akcija koja od 2003. godine okuplja iznimno velik broj muških poklonika (1,9 milijuna) spremnih prihvatiti izazov puštanja brkova u studenom. Cilj je sudjelovanje u pokretu, kojim se skreće veća pozornost na važnost borbe protiv raka prostate i testisa, duševnih bolesti, ali i drugih bolesti primarno vezanih uz mušku populaciju. Jer činjenica je da se više ne postavlja pitanje hoće li muškarac posjetiti urologa, nego kada će to učiniti. Ne trebaju se čekati simptomi bolesti prostate da se pregled obavi. Naime, već nakon pojave prvih simptoma bolesti kod raka prostate, on je najčešće lokalno uznapredovao ili metastazirao.
