Ovaj jesenski plod izvor je vlakana, što pomaže u smanjenju povišenog kolesterola.
Kako biste zadovoljili dnevne potrebe za vitaminima i mineralima, preporučuje se unos od 85 grama. Jedući kestene, u organizam unosite prijeko potrebne elemente magnezij i fosfor koji su važni za metabolizam kostiju, kao i kalij koji uravnotežuje nivo natrija, otkucaje srca i krvni tlak.
Kesten sadrži manje od 70 kalorija na 30 grama, što ga čini i idealnom namirnicom za mršavljenje. Neobičnim ga čine i folati koje sadrži, tačnije vitamin B9, koji se nalazi u lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima.
Kesten pomaže u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK. Bogatstvo vitaminom C i malen udio masti samo su neka od svojstava zbog kojih bi se kesten trebao svakodnevno naći na vašem stolu.
Vrijedna svojstva pitomog kestena prepoznali su gastro znalci koji ga koriste kao glavni sastojak juha, umaka i slastica. Divlji i nejestivi kesten veliku primjenu nalazi u ljekovitoj medicini.
Divlji kesten nije jestiv, ali ima niz ljekovitih svojstava. Čaj od kestena uspješno ublažava simptome astme i bronhitisa. Kao glavni sastojak krema idealan je u liječenju proširenih vena, kao i u borbi protiv celulita.
Ekstrakt sjemenki divljeg kestena potiče bolju opskrbu kože kisikom i hranjivim nutrijentima.
