8.6 C
Neum
Ponedjeljak, 26 veljače, 2024
spot_img
NaslovnicaDruštvoINTERVJU | Andrej Gajić o raznovrsnim stanovnicima neumskog podmorja, fotogalerija na dar...

INTERVJU | Andrej Gajić o raznovrsnim stanovnicima neumskog podmorja, fotogalerija na dar Neumu

Andrej A. Gajić međunarodno je nagrađivani znanstvenik, autor, predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i padobranac. Njegove studije bazirane su na boljem razumijevanju utjecaja zagađenja na razvoj bolesti morskih pasa i raža, te uspostavi njihove dugoročne zaštite.

Većinu svoje karijere posvetio je radu na lokalnoj razini i razvoju biologije mora u
Bosni i Hercegovini, za što je dobio Posebno vladino priznanje za izvanredne znanstvene rezultate (2021), National Geographic EC Leadership nagradu (2020), te Osoba godine (2019).

-Oglas-

Publicirao je preko 70 znanstvenih tekstova i dvije knjige, a predavao u više od 75 država,
uključujući TED, National Geographic i mnoge druge konferencije i sveučilišta. Nadaleko je
poznat po svojim višestrukim angažmanima kao vodeći znanstvenik pri National Geographic (Wasghington, D.C.) i Discovery Channel (New York), a osnivač je i direktor Sharklab ADRIA: Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju, te nosilac UNESCO fellowship.

National Geographic je istaknuo Andreja i na njegovoj biografiji djelomično zasnovano ukupno četiri knjige za učenje engleskog jezika namijenjene osnovnoj i srednjoj školi. Rezultati njegovog rada promovirani su u više od 100 medija uključujući NatGeo WILD, Discovery, 21st Century FOX, Deutsche Welle, BBC, CNN, Arte i mnoge druge.

Trenutno živi i radi u Valoni, na jugu Jadranskog mora, a nakon njegove nedavne posjete Neumu, ekipa Neum.online je razgovarala s Andrejem o njegovom bogatom istraživanju i iskustvu koje itekako uključuje i rad u Neumu i neumskom podmorju.

Andrej, za početak nam recite od kud tolika ljubav za morem i podmorjem? Rođeni ste u kontinentalnom dijelu BiH, točnije u Jajcu, kako ste se odlučili posvetiti upravo moru?

Da, rođen sam u Jajcu ali tu nisam nikada živio, a do sada sam selio preko 22 puta. Trenutno živim i radim u Valoni, na samoj granici Jadranskog i Jonskog mora. Iznimnu ljubav prema moru, ali i prirodi upćenito, kao i svim tajnama koje krije osjećam još od najranijeg djetinjstva.

Upravo u tim najranijim fazama izgradnje karijere, ali i ličnosti, nosila me je želja
za upoznavanjem svijeta koji nas okružuje, a koji kao da dolazi sa druge planete, te da svoje spoznaje približnim široj javnosti.

Dosta Vaših istraživanja odnosilo se upravo na neumsko podmorje. Možete li nam ukratko predstaviti rad u Neumu i rezultate istraživanja?

Da, neumsko podmorje predstavlja neizostavan i jako drag dio moje karijere. Prije nego dam kratki pregled naših sistematskih desetogodišnjih istraživanja, vrijedi se vratiti na sam početak – još u 2010. godinu. Naime, tada sam se više zanimao za centralni Jadran (za koji nisam ni slutio da ću se vratit tek 10 godina kasnije), a na molbu Prof.dr. Suvada Lele fanastičnog zoologa sa kojim sam imao čast raditi i koji je bio moj mentor – svoje zanimanje prenio sam upravo u naš Neum, tako da već u rujnu 2011. godine nas četvoro kao mladi i neiskusni studenti PMF-a uz pomoć prof. Lele organiziramo prvi terenski rad.

Kad pogledam sada, nismo mogli ni zamisliti koliko daleko će nas upravo taj prvi teren odvesti – te kakva priznanja će postići na međunarodnom nivou samo nekoliko godina kasnije…zahvaljujući našoj vjeri, upornosti, trudu i beskompromisnom radu.

Obalna linija našeg akvatorija, uključujući obe strane polutoka Klek i otoke Veliki i Mali Školj, odlikuje se vapnencima supralitoralnih i mediolitoralnih stijena – koje su pod iznimno velikim pritiskom uslijed sve većeg razvoja infrastrukture i turizma.

Većina akvatorija Bosne i Hercegovine odlikuje se pak biocenozom zamuljenih pijesaka zaštićenih obala, gdje su utjecaji valova i struja minornog karaktera što uvjetuje sedimentaciju sitnih čestica – baš kakvo je naše dno. Kao poseban krški fenomen na mjestima gdje su karbonatne stijene kroz koje protječe slatka voda ostale potopljene pod morem javljaju se i vrulje.

Čuveni ihtiolog T. Šoljan prvi je dao popis vrsta nastanjenih u BH moru, a koji datira iz sredine prošlog vijeka. Već tada, u vodama neumskog zaljeva zabilježeno je oko 200 vrsta, od toga pola kičmenjaka.

Deset godina naših istraživanja pružilo je novi osvrt na biodiverzitet Neum-Klek, opisalo veliki broj novih vrsta i dalo direktan uvid u trenutno stanje populacija, zdravstveno stanje, ključna staništa i stepen ugroženosti. Nažalost, unatoč svemu tome, popis vrsta dosta se razlikuje. Razlog tome jeste čovjekov trajni negativan utjecaj na okoliš, koji je uzrokovao nestajanje kao i potpuno izumiranje pojedinih vrsta u našoj državi.

Tako, Šoljan u vodama našeg zaljeva opisuje u više navrata susrete sa jednom od najugroženijih ajkula današnjice – skatom (Squatina squatina). Uslijed nekontroliranih ribolovnih napora i degradacije priobalnih staništa kontinentalnog šelfa, sklat je gotovo izumro u čitavom Mediteranu. Danas, njegovu populaciju u Jadranu nalazimo samo samo u arhipelagu između Zadra i Šibenika, a tek krajnje sporadično u drugim dijelovima (Gajić, 2022). Pored toga, Šoljan opisuje i nekoliko vrsta ajkula i raža koje su povijesno nestale s naših prostora, ali i susrete sa sredozemnom medvjedicom (mediteranska foka, Monachus monachus) – koja je danas u čitavom Jadranu krajnje rijetka.

Ovi podaci nas trebaju probuditi iz svakodnevnice i ukazati da značajni broj vrsta koje mi tako olako gledamo svaki dan, mogu postati iznimna rijetkost i neprocjenjivo bogatstvo za generacije koje dolaze.

Danas, u moru Bosne i Hercegovine obitava pas pena (Mustelus punctulatus), dok se srodna vrsta (Mustelus mustelus) tek sporadično i rijetko pojavljuje. Vrlo su slični, a pravilno ih možemo razlikovati tek promatrajući ugao donje vilice i druge vrlo specifične karaktere.

To su srednje veliki psi, koji rastu 120 do 160 cm, imaju zaravnjene pločaste zube i naravno ni u kom slučaju ne mogu biti opasni za čovjeka. Nadalje, u našem akvatoriju široko su rasprostranjene električne raže drhtulje (Torpedo marmorata), koje se u zaljevu i razmnožavaju, tako neonatalne jedinke često možemo naći u Surdupu već od 5 do 15 m dubine.

Tu svakako susrećemo i smeđu ražu, a u BIH je zovu i leptirica, (Raja miraletus), te golubove – odnosno žutulju (Dasyatis pastinaca) i goluba kosira (Myliobatis aquila). Susreti sa svim ostalim vrstama (poput mački) sporadični su, ili slučajni kao što je uplivavanje modrulja (Prionace glauca) 2007. i prošle godine.

Krajnje je važno sve životinje ne uznemiravati, ne dirati, a kada se uhvate ribolovnim alatima obavezno pustiti.

Upravo su one glavni akteri koji kontroliraju zdravlje svih ekosustava koji se u našem moru javljaju i direktno mijenjaju mreže ishrane.

Po pitanju bodljokožaca, susrećemo 21 vrstu što je iznimno veliki diverzitet promatranog filuma. Nadalje, najčešći susreti su sa šest vrsta glavonošaca (muzgavci, sipe i lignje) i 34 vrste ostalih mekušaca, zatim 25 vrsta rakova, 7 vrsta spužvi, i gotovo 20 vrsta žarnjaka. Jasno, ukupni brojevi konstatiranih vrsta daleko su veći u odnosu na ove koje stalno susrećemo.

Od svih stanovnika podmorja najviše te zanimaju i privlače ajkule, odnosno morski psi? Kakav je osjećaj raditi s njima – imaš li strah prilikom boravka pod morem i susreta s njima?

– Da, srž moje karijere i moje zanimanje usmjereno je na morske pse i raže. Boraviti u vodi sa tim vrstama neprocjenjivo je iskustvo. Baš kao i mi, životinje imaju svoje karaktere i svaki susret je jasno drugačiji. Kada boravimo u njihovom domu, u moru, moramo se maksimalno potruditi da susreti ali i posao prođu sa što manje stresa prvo po njih, zatim po nas.

Velika većina terena odvija se u kasnim noćnim satima, na ulovima krajnje loše vidljivosti –
često manje od pola metra. Upravo u takvim uvjetima, napravio sam stotine samostalnih
urona duž Neuma… pa često u šali kažem da nema točke na koju se nisam spustio do sada.

Strah je uvijek prisutan tokom rada pod vodom, gotovo nikad uslijed bliskih interakcija sa
životinjama, već objektivnih opasnosti koje nas vrebaju tokom udisanja zraka pod povećanim pritiskom. Jasno, strah je dobar i njegov nedostatak značio bi da čovjek treba svakako prestati sa ovim tipom posla.

 Bavite se rijetkim zanimanjem, pogotovo ako mislimo na BiH. Mogli bismo reći da ste ostvarili svoj san i ljubav pretvorili u posao. Što bi poručili mladim ljudima u Neumu, ali i cijeloj BiH- što je bitno za uspjeh i ostvarenje snova?

– Mi živimo u surovom kapitalističkom društvu, gdje je većina spremna na bilo šta samo da
ostvari vlastiti uspjeh i dobit. Nadalje, mi smo očit primjer društva formalnosti. Smatram da je većina, ljudi posebice mladih, usmjerena upravo na ostvarivanje onih „formalnih uspjeha“, dok nerijetko zanemaruju one istinske uspjehe u životu. Uvjetovano tim, većina ljudi ili odustane kod prvi ozbiljnijih prepreka ili se pak zadovoljava postizanjem formalnosti, tako da nesvjesno sama guši svoj puni potencijal. Za ono što ljudi definiraju kao „kapitalni uspjeh“ recept je krajnje jednostavan – vjera, upornost i rad.

Dosta mojih studenata i mlađih kolega diljem svijeta često me pita da li problemi i prepreke prođu kada imate međunarodno zapaženu karijeru. Ja se nasmijem i odgovorim da one samo rastu, no vi se naučite nositi sa njima.

To i smatram ključem uspjeha, prihvatiti greške, učiti iz njih, uvijek biti spreman ići dalje i uvijek znati da je naše neznanje o ma kom predmetu daleko veće nego spoznaje koje imamo.•

Andreju se zahvaljujemo na odvojenom vremenu, nesebičnom dijeljenju rezultata svojih istraživanja i iskustava, a u nastavku donosimo galeriju u kojoj su prikazani zanimljivi stanovnici neumskog podmorja. Galeriju je Andrej odlučio pokloniti stanovnicima Neuma.

Prilikom preuzimanja teksta i/ili fotografija obvezno je navesti Neum.online kao izvor i dodati poveznicu (link) na članak.

 

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije