- Prva europska zemlja koja je počela aktivno tražiti put do Azije bio je Portugal. 12. listopada 1492. godine Kolumbo otkriva Ameriku i iskrcava se na otok San Salvador. Tijekom svog prvog putovanja istraživao je i obale Kube na koju je pristao 28. listopada 1492. godine Kolumbo je umro 1506. godine, još uvijek uvjeren da su njegova putovanja bila duž istočne obale Azije.
- Sveučilište Harvard ili jednostavno Harvard je najstarije sveučilište u SAD-u, smješteno u saveznoj državi Massachusetts. Jedno je od najcjenjenijih sveučilišta na svijetu. Također je i prva i najstarija korporacija u Sjevernoj Americi osnovana na današnji dan 1636. Nazvan je po svećeniku Johnu Harvardu koji je koledžu poklonio svoju knjižnicu i 779 funti, osiguravši tako kontinuirani znanstveni rad.
- Kip slobode, ili Statue of Liberty, spomenik je u SAD-u, na ušću rijeke Hudson u New Yorku. Predstavlja pozdrav svim posjetiteljima i useljenicima pristiglima u SAD. U 19. stoljeću Francuska ga je darovala prilikom stote godišnjice potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti. Kip je izradio Frederic Auguste Bartholdi, a unutrašnjost je oblikovala tvrtka Gustava Eiffela. Kip je posvetio tadašnji predsjednik Grover Cleveland 28. listopada 1886. godine. Kip predstavlja božicu slobode koja u ruci drži baklju. Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine.
- Benito Mussolini bio je talijanski političar, fašistički vođa i diktator. Političku karijeru je započeo kao socijalist postavši jedan od istaknutih vođa talijanske ljevice. U vrijeme Prvog svjetskog rata razilazi se sa stranačkim kolegama zbog svojeg zagovaranja talijanske intervencije na strani Antante. Godine 1919. osniva Fašističku stranku koja se sve više približava desnici. Iako je vojska lako mogla spriječiti njihov napuhani pokušaj državnog udara, kralj Vittorio Emanuele III. odlučio je povjeriti Mussoliniju mandat, te je on postao premijer na današnji dan 1922. godine. Tridesetih godina vodi agresivnu vanjsku politiku i približava se Hitleru i nacističkoj Njemačkoj s kojom 1940. godine ulazi u rat protiv zapadnih saveznika.
- Kubanska kriza bila je sukob SAD-a i SSSR-a 1962. godine. Do stvarne krize dolazi u listopadu 1962. godine. Otkriveno je da SSSR zbilja ima rakete na Kubi. Dok američki generali žele napasti, Kennedy odobrava pomorsku blokadu otoka. Zahtijeva od Hruščova povlačenje raketa i za slučaj napada prijeti atomskim protunapadom. Hruščov ne prihvaća blokadu, ali i tvrdi da rakete stacionirane na Kubi služe samo za njezinu obranu. Kriza napokon završava 28. listopada 1962. godine kada Hruščov naređuje da se rakete povuku s Kube.