-0.3 C
Neum
Ponedjeljak, 6 veljače, 2023
spot_img
NaslovnicaNa današnji danDogodilo se na današnji dan - 10. rujna

Dogodilo se na današnji dan – 10. rujna

  • Simon Bolivar, vojskovođa i državnik, 10. rujna 1823. godine izabran je za predsjednika Perua. Taj borac za nezavisnost u trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venezuelu pod imenom Republika Kolumbija, te oslobodio Peru. Proglašen je osloboditeljem domovine i izabran za prvog predsjednika Kolumbije i prvog predsjednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u neovisnu i jaku državu, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venezuela proglasila neovisnom republikom, a uskoro su isto učinile Bolivija i Ekvador.
  • Iako su mnogi prije njega imali ideju o stvaranju stroja za šivanje, američki izumitelj Elias Howe ideju je pretvorio u djelo i na današnji dan 1846. godine patentirao šivaću mašinu. Uskoro je bio prisiljen braniti se, jer kad se vratio u SAD nakon putovanja u Europu, otkrio je da je Isaac Singer usavršio njegov stroj i prodavao ga kao svoj izum. Howe je pobijedio u raspravi i zaradio prihode od autorskih prava. Osnovao je i kompaniju Howe Machine te za svoju šivaću mašinu osvojio zlatnu medalju na izložbi u Parizu 1867. godine. Umro je kao multimilijunaš, a 2004. godine ušao je u američku kuću slavnih izumitelja.
  • Norveški političar i državnik Vidkun Quisling političku karijeru započeo je kao ministar obrane tridesetih godina 20. stoljeća, a ubrzo je utemeljio političku stranku Narodni savez. Kao politički srodnu stranku, pomagali su je njemački nacisti. Početkom Drugog svjetskog rata Quisling je održao brojne sastanke s Hitlerom kako bi ga uvjerio u nužnost osvajanja Norveške. 1940. godine je kao ministar uništio komunikacijska sredstva između norveške vojske i tako olakšao Nijemcima proboj bez ikakvog otpora, a već u svibnju Norveška je kapitulirala. Tako se Quisling velikodušno odužio svojim suradnicima nacistima. Trudio se u norveško društvo usaditi nacističke principe, a organizirao je i progone Židova. Po završetku Drugog svjetskog rata uhvaćen je i norveški sud ga je 10. rujna 1945. osudio na smrt strijeljanjem. Quislingovo ime postalo je sinonim za izdaju i suradnju s neprijateljem širom svijeta.
  • Borba američkih crnaca za ravnopravnost bila je dugotrajna i mukotrpna te je iznjedrila nekoliko poznatih boraca za prava manjina kao što su Rosa Parks ili Martin Luther King. Do prije nekoliko desetljeća Afroamerikanci ni u čemu nisu bili ravnopravni s bijelcima – nisu smjeli sjediti u istom dijelu autobusa, nisu smjeli zalaziti u bilo koji restoran, a nisu smjeli pohađati ni iste škole. 1963. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj crnci više nisu mogli šutjeti. Na današnji dan te godine 20 crnih učenika ušli su u državnu školu u Alabami. Iste godine Savezni je sud naredio Sveučilištu u Alabami da po prvi puta u povijesti upiše dva crna studenta.
  • Otmica zrakoplova koju je izvela skupina hrvatskih emigranata 1976. godine na čelu sa Zvonkom Bušićem Taikom.

  • Papa Ivan Pavao II. 1994. godine prvi put u posjeti Hrvatskoj. Tada je stigao kao “hodočasnik pomirenja”. Papa je tada uputio poziv na pomirenje i mir. Istaknuo je kako je nužno promicati kulturu mira nadahnutu osjećajima tolerancije i univerzalne solidarnosti. Na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna okupilo se oko milijun ljudi.

POVEZANI ČLANCI
- OGLAS -

najpopularnije