Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi.
Najčešći simptom alergije su: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev.
Uobičajeni alergeni, najčešće pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicama, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, a sezonska izloženost peludi rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na pelud se podudara s cvatnjom biljaka koje stvaraju taj pelud, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.
Kako spriječiti alergije?
Najbolji način da spriječite alergije je da otkrijete i izbjegavate alergene. Uz to, vrlo je važno jačati imunitet tijekom cijele godine, a posebno za vrijeme pojačane koncentracije alergena.
Pelud
Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi. Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu koristite masku za lice kao zaštitu od peluda. Ako to možete, promijenite boravište u sezoni peluda. Pratite peludni kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije. Za PROZRAČIVANJE prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klimu, redovito je čistite deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i redovito zamjenjujte filtre prema uputi.
Prašina i plijesan
Poboljšajte mikrookolišne uvjete: čistite prašinu jednom tjedno (nosite masku i rukavice dok čistite), jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijenite tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama, održavajte 30 – 50 %-tnu vlažnost zraka i ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjajući filtere u sustavima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore. Da bi održali ovakve uvjete vlage i temperature gdje boravite zračite češće, a kraće prostoriju. Prije početka upotrebe klima uređaja dobro ga operite deterđentom, dezinficirajte te u potpunosti posušite. Posebno obratite pažnju na filtere da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja.
Kućni ljubimci
Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.
Peludni kalendar
Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana.
Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj razini peluda, većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa.
Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete: velika rasprostranjenost, pelud u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje spojeva u peludnom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Jako alergenu pelud ima drveće lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.
Kvaliteta života osobe s alergijama
Uslijed alergija je, pored zdravlja, narušena i kvaliteta života. Svjetska zdravstvena organizacija definira kvalitetu života u širem smislu kao percepciju pojedinca o njegovoj poziciji u kulturološkom, društvenom te okolišnom kontekstu.
Uz fizičke zdravstvene simptome koje ima alergičar, tu su i posredni problemi kao češći izostanci s posla zbog bolovanja, što umanjuje prihode, te s fakulteta, iz škole i vrtića, što utječe na proces učenja. Može se govoriti i o većim troškovima za receptne i bezreceptne lijekove, inhalacije, posjete slanim sobama, pročišćivače zraka, usisavače i papirnate rupčiće i dr. Nedostatak sna, posebice kod simptoma alergijskog rinitisa, uzrokuje lošiju kvalitetu sna pa je takva osoba i danju umorna i bez dovoljne koncentracije, zbog čega joj je smanjena i radna učinkovitost.
